Vijesti / Politika

MUKE S OTPADOM

NJEGOVA STRANA PRIČE Davor Skroza govori zašto je došlo do krize s otpadom i prijeti li nam slična opasnost i u budućnosti

NJEGOVA STRANA PRIČE Davor Skroza govori zašto je došlo do krize s otpadom i prijeti li nam slična opasnost i u budućnosti
Marko Jurinec / PIXSELL

Direktor Čistoće, kako se čini, broji posljednje dane na ovoj funkciji. Gradonačelnik Bosilj javno traži njegovu smjenu...

Prošlo je gotovo mjesec i pol otkako je u Varaždinu izbio problem sa zbrinjavanjem miješanog komunalnog otpada. Mnogo toga rečeno je i napisano tijekom toga vremena, a otpad nagomilan u pretovarnoj stanici u Poljani Biškupečkoj izrastao je u prvorazredno političko pitanje.

Vezana vijest:

otpad, smeće, crna kanta nakon sastanka u ministarstvu PRONAĐENO RJEŠENJE Od sutra ponovo kreće odvoz komunalnog otpada

Osim što su u javnom prostoru odgovornost za nastalu situaciju jedan na drugoga prebacivali sadašnji i bivši varaždinski gradonačelnik, Neven Bosilj i Ivan Čehok, dio prozivki bio je usmjeren i prema direktoru Čistoće Davoru Skrozi. Bosilj je višekratno ponavljao da je nezadovoljan njegovim radom, da je nekooperativan, da on kao gradonačelnik mora raditi njegov posao i naposljetku da očekuje da novi nadzorni odbor postavi novog direktora. 

Davor Skroza cijelo to vrijeme praktički nije javno istupao, a u intervjuu koji smo proteklih dana vodili s njim požalio se da ga mediji uopće nisu kontaktirali vezano uz sve ono što je izgovoreno na njegov račun.

Vezana vijest:

Neven Bosilj KRIZA S OTPADOM BOSILJ OŠTRO 'Direktor Čistoće mora odgovarati za nerad, nesposobnost i bahatost'

U ovom razgovoru direktor Čistoće iznosi svoju stranu priče. Između ostalog, objašnjava zašto krajem prošle godine nije potpisao ugovor s Piškornicom, čime bi situacija koja je Varaždin i još 14 općina i gradova zatekla 11. lipnja bila izbjegnuta. Također odgovara na pitanje što je sve u proteklom razdoblju poduzimao da se problem riješi, ali daje naslutiti da bi se i dogodine mogao pojaviti isti problem ako nadležno ministarstvo ne reagira i ne donose određene odluke.  

Mogu li građani sada, nakon što je održan posljednji sastanak kod ministra Tomislava Ćorića, biti sigurni da će se otpad do kraja godine odvoziti bez ikakvih novih problema?

S obzirom da je u saborskoj raspravi rečeno da je to privremeno rješenje, a na sastanku u Ministarstvu nisam bio prisutan, ne mogu odgovoriti na ovo pitanje. No iskreno se nadam da će sve biti u redu ako je Ministarstvo napokon stalo iza dogovora odnosno hodograma. Nadam se da će i ovih dodatnih 1.500 tona koje sam prošloga tjedna uspio ishoditi u Garešnici pripomoći rješavanju situacije do kraja godine. Također se nadam da nešto neće krenuti u krivom smjeru, jer iz mog dosadašnjeg iskustva i korespondencije znam da ne treba puno vjerovati u rješenja resornog ministarstva koje 'iz sata u sat' mijenja svoja mišljenja. U prilog tome napominjem da su o ovoj situaciji državni tajnik i njegovi suradnici bili upoznati i upozoreni na ove posljedice još u listopadu 2020. godine pa nisu problem shvaćali ozbiljno sve dok Čistoća nije prestala odvoziti otpad od korisnika i na taj način napravila pritisak u cilju hitnog rješavanja problema. Da smo i dalje improvizirali s paušalnim rješenjima, 'malo 'vamo, malo tamo', osobnog sam stava da bi sve ostalo 'status quo'' tj. Ministarstvo bi izbjeglo svoju obvezu. 

Vezana vijest:

Davor Skroza, Poljana, otpad ŠTO SA SMEĆEM U POLJANI? SKROZA OSIGURAO JOŠ 1.500 TONA 'Dok sam ja direktor, Čistoća neće izgubiti dozvolu za gospodarenje otpadom'

O čemu sad nastavak ove priče ovisi?

Prvo bih želio reći da, otkako je došlo do promjene vlasti i otkako je ova tema prisutna u javnosti, meni se nitko od novinara nije obratio. Neka se nitko ne nađe prozvanim, ali to govori sve.

Mislite na to da Vas nitko nije kontaktirao nakon izjava gradonačelnika Nevena Bosilja, koji je rekao da mora raditi Vaš posao i da ste nekooperativni?

Imao sam 11. lipnja sastanak u Gradu, odmah nakon što je došlo do problema. Detaljno sam upoznao novu vlast sa svime što je dovelo do ove situacije i sa svime što smo dosad poduzeli. No novi gradonačelnik kao da ne želi čuti. Problem prvi puta nastaje još u listopadu prošle godine, kada su nam iz Garešnice, koja je uvijek primala najviše našeg otpada, javili da više za nas kapaciteta nemaju. Njima je dozvola s 19.000 tona smanjena na 10.000, i na tih 10.000 još su im iz Ministarstva naložili da moraju primati otpad iz Čazme. Iako imaju svoje općine, ipak su nas proteklih godina primali iz poslovno-prijateljskih razloga. S njima surađujemo od 2013. godine, otkako je stalo baliranje otpada i nakon što je Univerzalu istekla koncesija za novonastali otpad.  

Garešnica je uzimala sav Čistoćin otpad?

Nije, uzimala je nešto Općina Davor, a jedne godine imali smo ugovor s Piškornicom, nakon provedenog javnog natječaja. Ono što je bitno znati je da je preduvjet bilo kakvog ugovornog odnosa Čistoće s bilo kojim odlagalištem na području Hrvatske imati najprije potpisan sporazum između jedinica lokalne samouprave. Dakle, općine i gradovi u kojima Čistoća prikuplja otpad sklapaju sporazum s općinom ili gradom na kojem se nalazi odlagalište. Nakon toga dvije komunalne tvrtke sklapaju ugovor. Ni jedno odlagalište ne može primiti otpad od bilo koga ukoliko nije pitao svog vlasnika, dakle jedinicu lokalne samouprave. 

Problem s Garešnicom, dakle, pojavljuje se već krajem 2020. godine. Kako je to riješeno?

To nije problem s Garešnicom već s njihovim kapacitetima. Mi već otpad s kraja 2020. nismo mogli zbrinuti u Garešnici, nekih 1.500 tona. Onda je počelo traženje rješenja, zvalo se na razne strane, uključio se bivši gradonačelnik Čehok, koji je 600 tona dogovorio s Vukovarom, nešto se odvezlo u Davor, nešto smo dodatno 'nažicali' Garešnicu, a za ostalo smo pričekali da završi kraj godine, otpad je bio uskladišten u Poljani Biškupečkoj, u kamionima.

No na kraju je za 2021. ipak potpisan sporazum s Garešnicom?

Da, ali na 5.000 tona. Ugovor je potpisan krajem godine. S time da je sporazum potpisan na najviše do 10.000 tona, oni su nama stvarno kolegijalno izašli u susret, koliko imaju dozvolu, toliko su stavili u sporazum. Ali ugovorom je dogovoreno pola od toga.

To je otprilike i nešto manje do polovine ukupnih Čistoćinih godišnjih potreba za miješani komunalni otpad?

Sve jedinice lokalne samouprave gdje pružamo javnu uslugu zajedno proizvedu oko 11.000 tona godišnje. No nemojmo gledati kao da je to samo varaždinski problem. I svi ostali JLS-ovi nalaze se u istoj situaciji.

U redu, ali znali ste tada da fali još oko 6.500 tona. Što se poduzimalo da se taj kapacitet osigura?

Još u rujnu smo raspisali natječaj za 4.000 tona. Mi smo, naime, očekivali daljnji pad količina miješanog komunalnog otpada. Mi smo 2018. godine primjerice imali nešto više od 13.000 tona, 2019. smo smanjili na 11.305 tona i to je trebalo dalje padati, ali je 2020. prikupljeno 11.767 tona. Zbog korone ljudi su bili više doma, stvarali više otpada i manje selektirali.

Natječaj iz rujna koji spominjete je onaj na koji se nitko nije javio?

Da, to je onaj natječaj na koji se nitko nije javio. No na njega je pristigla i jedna žalba od tvrtke REOMA GRUPA, koja je osporavala natječaj za postupak D1 (odlaganje), a bez prethodne obrade otpada. Prema našem obrazloženju iz rujna i listopada, a koje je potvrdilo i resorno ministarstvo, žalba je od strane Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave odbijena, s obzirom da se primarna selekcija na kućnom pragu odnosno odvojeno sakupljanje papira, plastike, metala, stakla, tekstila i biootpada smatra obradom otpada te se preostali dio otpada ne treba podvrgavati dodatnoj obradi prije odlaganja. Dakle, naša 'crna kanta' može bez problema na odlaganje bez prethodne obrade, primjerice postupkom D8. Stopa odvojenog sakupljanja za 2020. godinu iznosila je preko 40%. Stoga insinuacije pojedinaca da se htio provesti javni natječaj za MBO nisu utemeljene, tim više što za isti nikad nije bila namjera uprave donijeti odluku o početku postupka te nabave. Stalno se razgovaramo o tome 'što bi bilo, kad bi bilo'.    

Dobro, na natječaj se nitko nije javio, u kojem trenutku je Piškornica onda ponudila Čistoći kapacitet od 3.000 tona?

Prvo da napomenem da smo natječaj raspisali i godinu dana ranije, na koji su se oni javili. Imali smo dogovoreno 4.000 tona. Sad, u rujnu 2020., raspisujemo novi natječaj, jer mi smo obveznici javne nabave, i to na temelju svih mišljenja koja smo tražili. Ako se nitko ne javi, onda se ide u pregovarački postupak. Ako je postojala ikakva dobra namjera Piškornice da posluje s nama, zašto se nije javila na natječaj? I kako se onda može dogoditi da mjesec dana nakon našeg natječaja oni nama dostave ugovor i zašto?

Zašto taj ugovor niste potpisali?

Zato jer su nam dostavili ugovor koji nije vezan uz javnu nabavu. Dakle, da bi regule po javnoj nabavi bile zadovoljene, mi bismo u tome ugovoru trebali biti naručitelj. U tom pregovaračkom postupku to bi se još uvijek smatralo javnom nabavom. Naši uvjeti kao naručitelja bi se morali poštivati, a ne da se pojavi ugovor u kojem ne postoji pojam naručitelja i ponuditelja.

Što to znači, da je Piškornica dostavila ugovor Čistoći bez da je Čistoća kontaktirala Piškornicu?

Mi ih jesmo kontaktirali, mi smo čitavo vrijeme razgovarali i molili ih. Čistoća je kao društvo u stopostotnom vlasništvu JLS-ova obveznik javne nabave pa čak i za zbrinjavanje otpada, o čemu svjedoče i tri mišljenja resornih ministarstava koja smo zatražili da bi pojasnili naš status i da bi izbjegli bilo kakve prekršajne ili kaznene radnje. U načine postupanja ostalih društava po ovom pitanju ne želim ulaziti, jer sam odgovorna osoba u Čistoći, a ne u drugim društvima. Ugovor koji nam je dostavljen je njihov tipski ugovor koji nema nikakvih dodirnih točaka s provođenjem postupka javne nabave. Sve radnje u daljnjem postupanju moraju biti provedene prema odredbama Zakona o javnoj nabavi. Potpisivati ugovor koji nije sukladan tome, a u vrijednosti iznad milijun kuna, nije ono što bih ja ikad napravio. Kada ste odgovorna osoba, morate štiti interese poduzeća u cijelosti, dakle Uprave, Nadzornog odbora i vlasnika. Ako je u tome moja greška, onda je u potpunosti prihvaćam. Kriv sam što 'tjeram inat' da Čistoća radi po zakonu.

Inzistirate na tome da biste potpisivanjem tog ugovora počinili kazneno djelo?

Da, jer to ne bi bilo sukladno Zakonu o javnoj nabavi, koliko god to građanima čudno zvučalo. Najjednostavnije, najsigurnije i najispravnije rješenje za oba društva bilo bi da su se javili na raspisani postupak javne nabave. Zašto nisu, to ne znam. Zanimljivo je da se do lipnja ove godine na Piškornicu odložilo ukupno 13.350 tona otpada, od čega 7.500 tona (56%) miješanog komunalnog otpada iz kućanstava, dok preostali dio (44%) čine sve ostale vrste otpada, a pretežito proizvodni otpad. Cijene zbrinjavanja za ostale vrste otpada dvostruko su veće od cijene za MKO. Ako se prodaje kubični metar prostora, sigurno da vlasniku nije svejedno po kojoj cijeni ga prodaje. Prioritet je ipak bolja cijena, a ne vrsta otpada. Naravno, ako gledate cijenu, a ne javni interes. 

U tome trenutku je Čistoći bilo jasno da od toga neće biti ništa?

Da, nakon toga, dana 17. veljače 2021. godine, održana je izvanredna Skupština društva, s obzirom da su direktoru po svakom daljnjem postupanju bile 'vezane ruke'. Na Skupštini sam rekao vlasnicima da sam u nemogućnosti pronaći više i jedan gram kapaciteta, da sam došao do zida i da Čistoći treba pomoć. Još u listopadu 2020. godine, na sastanku u Ministarstvu kod državnog tajnika Mile Horvata, saznali smo da je njihov stav bio da Jerovec mora preuzeti naš otpad, što je gospodin Batinić (Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca, op.a.) odbio. Ministarstvo se pritom pozivalo na dokument koji se zove Dinamika zatvaranja odlagališta. Evo što piše u njemu. Piše da Jerovec zaprima otpad s područja šest JLS-ova! To je ono što piše za Varaždinsku županiju. Ostale se općine i gradovi uopće ne spominju. A ako pogledate pod druge županije, vidite primjerice da su 2019. u Čazmi zatvorili odgajalište i preusmjerili to u Garešnicu, dakle određeno je tko je dužan preuzeti otpad. U Dinamici zatvaranja odlagališta za Varaždinsku županiju piše samo koje je trenutno stanje i piše da će Jerovec ostati raditi do početka rada Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica, dok je za sve ostale županije navedeno kamo se preusmjerava čiji otpad. Ne vjerujem da se radi o namjernom propustu, ali dogodilo se i vjerojatno će se to ubrzo ispraviti. 

Koji je bio epilog te Skupštine Čistoće održane u veljači?

Vlasnici su rekli neka ponovno kontaktiramo Piškornicu. No odgovor je opet negativan, jer su kapaciteti popunjeni, odgovorili su nam tek 6. travnja. Osim toga, nakon Skupštine šaljemo na adrese 33 odlagališta dopis, po čitavoj Hrvatskoj. Ne na 77! Zašto ne? Jer po ovoj Dinamici zatvaranja odlagališta samo 21 odlagalište radi do otvaranja centara za gospodarenje otpadom, što znači da ta odlagališta imaju potrebne kapacitete. I toj grupi se obraćamo. Ali ne u ime Čistoće, nego u ime JLS-ova, i šaljemo to JLS-ovima u mjestima gdje se nalaze odlagališta. Jer Čistoća ne može sklopiti ugovor ako JLS-ovi prije nisu sklopili sporazum o poduzimanju zajedničkih mjera u gospodarenju otpadom.

Kakav je odgovor stigao na odaslana ova 33 dopisa?

Samo njih 19 nam je odgovorilo, i to negativno. Gradovi Kutina i Ogulin rekli su da se možemo razgovarati u zadnjem tromjesečju 2021. godine, da vidimo hoće li biti kapaciteta. Uz to, neposrednim razgovorima s općinama Davor i Velika Trnovitica saznajemo da oni idu u proširenje kapaciteta, da su pred dobivanjem dozvole, i da bi mogli prihvaćati otpad odmah po dobivanju građevinske dozvole
.
 

Vezana vijest:

Batinić, odlagalište otpada Jerovec smeće - ne može! VARAŽDINSKO SMEĆE U JEROVEC? Batinić: 'Ne može, igrate se s vatrom!'

U vezi odlagališta u Jerovcu, što je s argumentom da je to odlagalište dobilo od Fonda 9 milijuna kuna, a to je novac svih građana?

Jerovec nije odlagalište koje bi u ovom trenutku moglo prihvatiti naš otpad. Iako ima kapacitet od 53.000 tona, to je kapacitet do konačnog do zatvaranja, a ne godišnji. To odlagalište bi trebalo urediti za popunjavanje tog kapaciteta otpadom iz čitave županije u tako kratkom roku.

Što ste pokušali napraviti kad ste vidjeli da od ugovora s Piškornicom neće biti ništa?

Prvo treba reći da smo, Grad Varaždin i Čistoća, u Ministarstvu u listopadu, kada su odlučili ono za Jerovec, došli moliti jednu jedinu stvar: 'Državni tajniče, mi imamo dogovor s Garešnicom i ona bi primila sve naše količine, ali vas oni mole da im napišete jednu rečenicu kojom povećavate njihove kapacitete'. To je ono što ministar može napraviti, donijeti takvu odluku, da se za područje Varaždinske županije za 22 JLS-a otpad preusmjerava na odlagalište Johovača u Garešnici.

Kakav je bio odgovor Ministarstva?

Da nema šanse. Dakle, mi smo došli s prijedlogom rješenja! Ako Jerovec neće primiti otpad, a mišljenje Ministarstva nas upućuje tamo, onda idemo u Garešnicu koja bi primila otpad, ali nema nalog od Ministarstva.

Vezana vijest:

Ivan Čehok, otpad, Poljana Biškupečka EKO-KRIZA KAMO SA SMEĆEM? 'Ako bi otpad išao u MBO, onda bi građani imali samo dvije kante'

Kad je u cijelu priču upao MBO? Još u prosincu je bivši gradonačelnik Čehok najavljivao novi natječaj na koji bi se mogao javiti i MBO? Kad je uopće došla odluka da se raspiše natječaj za D8, odnosno obrada plus deponiranje?

Nikad. Ponavljam da odluka uopće nije donesena niti je Čistoća ikad imala namjeru raspisati takav natječaj.  

Ali zašto je onda rađena dokumentacija za D8 (obrada otpada)? Čehok je javno najavljivao natječaj na koji bi se mogao javiti i MBO, a dokumentacija je rađena za natječaj na koji bi se mogao javiti samo MBO.

Svaki gradonačelnik, i bivši i sadašnji, može govoriti što želi, ali Čistoća je ta koja raspisuje natječaje i odgovara za njih, a ne gradonačelnik. Ako se nešto ne može raspisati, onda se ne može. Možemo mi pripremati dokumentaciju za sve i svašta i iz bilo kakvih razloga, ali samo ono što je objelodanjeno smatra se vjerodostojnim. Ponavljam, ako mi pojašnjavamo DKOM-u da postupak D8 nema osnove, kako bismo uopće mogli raspisivati takav natječaj? To su sve insinuacije izvučene iz konteksta, kao i slučaju potpisivanja integralne nagodbe. Te insinuacije služile su i služe isključivo osobnom političkom probitku osoba koje ih plasiraju.  

Vezana vijest:

Robert Briški SUMNJE U ZAKONITOST BRIŠKI PREDAO PAPIRE USKOKU 'Neka se ispita je li se u Čistoći nekome namještao posao s otpadom'

Zašto je onda Čehok najavljivao da će se otpad danas, sutra morati ići na MBO?

To morate pitati njega. Na kraju krajeva, nema li Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica upravo tehnologiju obrade miješanog komunalnog otpada MBO tehnologijom. Dakle, otpad će ipak završavati u MBO postrojenju, ali u Piškornici. 

Jeste li Vi u svojim odlukama autonomni? Radio se natječaj za D8, Čehok je najavljivao MBO... Je li Vas ikad nazvao gradonačelnik i sugerirao da se krene u tome smjeru?

Nije, apsolutno nikad. Nikad me Čehok niti itko od bivše gradske uprave nije tjerao da nešto radim po njihovim naputcima, dakle nije bilo nikakvog utjecaja na mene, samo suprotno. Ja sam pokušao utjecati na njih putem ideja i projekata, što mislim i da sam djelomično i uspio. Ako su  mogli pomoći, pomogli su, ako su nam nešto odmogli, na žalost odmogli su, ali da su mene tjerali na nešto, to se nije dogodilo. U potpunosti je vladalo povjerenje s njihove strane što se tiče struke. Da je tome tako govore već gotovi i spremni projekti za realizaciju u vrijednosti oko 50 milijuna kuna koji su se na moju inicijativu pripremili u proteklom periodu. To je primjerice sortirnica reciklabilnog otpada, projekt vrijedan 35 milijuna kuna. Od toga je 30 milijuna kuna već ugovoreno iz sredstava EU. Zatim je tu projekt izgradnje drugog reciklažnog dvorišta. Taj je projekt vrijedan 5 milijuna kuna, a iz sredstava EU ugovoreno je 3,4 milijuna kuna. U proračunu grada je osigurano 5 milijuna kuna za sustav podzemnih spremnika. Planirano je 20 lokacija, a 6 će biti realizirano do kraja srpnja ove godine. Tu su još dva projekta, jedan je sklonište za divlje životinje, a drugi edukativna šetnica, oba projekta planirana su za prijavu na ITU-mehanizam.

Postoji li opasnost da Čistoća ostane bez dozvole za gospodarenje otpadom ako na vrijeme ne isprazni pretovarnu stanicu u Poljani Biškupečkoj?

Postoji, ali se nadam da do toga neće doći, pogotovo nakon ugovaranja dodatnih 1.500 tona sa Garešnicom. Mene su pokušali ucijeniti iz Grada. Ja sam im rekao 'nemojte to raditi i nemojte sebi dozvoljavati da vas bilo tko ucjenjuje', uključujući Piškornicu i ono navodno pismo četiriju župana koje je očito netko dogovorio da se mene ocrni, a što je gradonačelnik javno izjavio na sjednici Gradskog vijeća. Da netko ucjenjuje tvoju firmu, tvog direktora, nebitno o kojem imenu se radi, jer će sutra isto tako postupiti prema nekom drugom... Rekao sam da ako traže moju ostavku samo zato da bi Piškornica primila otpad iz Poljane, onda ću se osobno potruditi pronaći rješenje da se izbjegne ta ucjena Grada, Čistoće i mene osobno. Neću dopustiti da Čistoća izgubi dozvolu za gospodarenje otpadom dok sam ja direktor. Uklonit ćemo nagomilane količine otpada iz Poljane u što kraćem roku. 

Ako pretpostavimo da je ovo rješenje koje je sada dogovoreno na snazi do kraja godine, za 2022. potrebno je izmisliti nešto novo. Vi smatrate da rješenje spada u domenu Ministarstva? Vi ne dijelite ono mišljenje da su JLS-ovi sami zaduženi pronaći kapacitete na odlagilištima?

Jedinice lokalne samouprave, naročito one koje nemaju svoja odlagališta, ne smiju dozvoliti da se ovakva situacija opet ponovi. Mislim da je ovo bila dovoljna škola za sve. Ne mogu JLS-ovi ovisiti o snalaženju na 'tržištu' kad je jasno i nedvojbeno, svim strateškim dokumentima RH, definiran način postupanja s miješanim komunalnim otpadom, za koji je jedino i isključivo odgovorna država odnosno resorno ministarstvo. Miješani komunalni otpad pod isključivom je kontrolom i nadzorom Ministarstva i taj je otpad njihova obveza, a što su i sami propisali u zakonskim odredbama. Stoga je osnovni i jedini zadatak izvršnih tijela onih 22 JLS-a iz naše županije koji nemaju kamo s otpadom da do kraja ove godine putem Ministarstva trajno, odnosno do otvaranja RCGO Piškornica, riješe problem daljnjeg postupanja s miješanim komunalnim otpadom, a kako će biti redefinirano Dinamikom zatvaranja odlagališta, što je državni tajnik resornog ministarstva i obećao. Sva druga rješenja neće biti dugog vijeka i uvijek mogu neslavno završiti pa savjetujem da bi ih trebalo izbjegavati.       

Najgledanija galerija

Izdvojeno


Dodavanje novih komentara je onemogućeno.