Vijesti / Politika

depolitizacija školskih ustanova

Zagreb i Split članove školskih odbora biraju javnim natječajem. Varaždin nije

Zagreb i Split članove školskih odbora biraju javnim natječajem. Varaždin nije
Goran Stanzl/Pixsell

Bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak smatra kako se izbjegavanjem javnih natječaja u školske odbore biraju 'podobni, a ne sposobni'.

Gradovi Zagreb i Split napravili su zaokret u biranju članova školskih odbora. Dosad je praksa bila da članove koje biraju gradovi-osnivači (tri člana) direktno odabire gradonačelnika, no Tomislav Tomašević i Ivica Puljak odlučili su krenuti u depolitizaciju školskih ustanova.

Stoga su oba grada raspisala javne natječaje za odabir članova školskih odbora u Splitu i Zagrebu, pri čemu treba istaknuti da se u Zagrebu sva tri člana biraju putem javnog natječaja, dok u Splitu dva, a jedan će član biti izabran iz mjesnog odbora na čijem se području nalazi škola.

Ostale članove školskhih odbora biraju nastavnici (dva člana), roditelji (jedan član) i radničko vijeće (jedan član).

Uloga školskih odbora više je no važna jer oni biraju ravnatelje škola.

Vezana vijest:

Gradsko vijeće u HNK GRADSKO VIJEĆE ODLUČILO SMJENE NAKON IZBORA Imenovani novi članovi upravnih vijeća i školskih odbora

Podsjetimo, Grad Varaždin nije krenuo tim putem pa su direktno odabrani novi članovi školskih odbora za škole kojima je osnivač Grad Varaždin. Predložio ih je gradonačelnik Neven Bosilj, a prihvatilo Gradsko vijeće.

Na problematiku biranja članova školskih odbora na svojem se Facebook profilu osvrnula i bivša ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, a njezin status prenosimo u potpunosti.

'Koga osnivači imenuju u školske odbore?

Nažalost većinom podobne, a ne sposobne. Uvođenjem javih poziva i ukidanjem naknada moglo bi biti bolje.

Školski odbori imenuju ravnatelje pa je jasna poveznica s načinom upravljanja školom, čak ako i ne govorimo o ostalim ulogama školskog odbora koje su propisane Zakonom o odgoju i obrazovanju (Čl.118).

Dobre su najave iz Zagreba i Splita su da će se članovi školskih odbora iz redova osnivača birati javnim natječajem.

Školski odbor ima sedam članova od kojih tri imenuje osnivač (županija ili grad), dva su iz redova nastavnika, a jedan je i predstavnik roditelja. Iz ovoga je jasno da je ovo jedna krhka ravnoteža koja bi trebala osigurati da se svi glasovi čuju. Veliki je pritisak od strane osnivača bio da se kod izmjena Zakona 2018. broj njihovih predstavnika u školskom odboru poveća što sam odbila. Bilo je i zahtjeva da se omjer promijeni u korist nastavnika. Takav prijedlog nije moga dobiti podršku u Saboru budući da tamo sjede mnogi na dvije stolice jer obnašaju funkcije (ili su stranački svezani) i gradovima i županijama.

Članovi školskog odbora, koje imenuje osnivač, prema Zakonu trebaju barem imati završeni preddiplomski studiji. I oko toga je bilo zahtjeva da se to makne jer u 'malim sredinama' nema dovoljno takvog kadra, a zapravo valjda nema takvog podobnog kadra. Član školskog odbora ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena ili protiv koje se vodi kazneni postupak vezano uz kaznena djela propisana Zakonom.

Zakon ne propisuje kako se biraju predstavnici osnivača, tako da svi osnivači mogu otvoriti javni poziv za članove školskih odbora i transparentno izabrati najbolje. Bit će zanimljivo vidjeti tko će slijediti dobar primjer koji je najavljen u Splitu i Zagrebu, ali i kako će se napraviti odabir temeljem javnog poziva.

Naknada članovima školskih odbora uopće nije propisana Zakonom tako da je najbolje da bude 0 pa da se to radi kao doprinos društvu, a ne način da se ubire nešto sa strane.

P.S. Sedmog člana bira radničko vijeće', napisala je Blaženka Divjak.

 

 

Najnovije

Reci što misliš!

Najgledaniji video