Posljednjih tjedana bilo je burno na političkoj sceni u gradu, a platforma Budimo grad dotakla se afere 'Pročistač', direktora Varkoma, Varteksa i bala.
Platforma Budimo grad danas je održala konferenciju za medije na
kojoj su se dotaknuli gorućih političkih tema. O aferi
‘Pročistač’, Varkomu, Varteksu i balama govorili su gradski
vijećnik Hrvoje Petrić i član platforme
Dražen Čelar.
O Varkomu je pričao Petrić koji je napomenuo da je sporna
činjenica da je za poziciju direktora izabran Bruno
Ister po kriteriju ‘osobe od gradonačelnikova
povjerenja’. Zato su, naglašava, oni i izašli iz projektne
suradnje s SDP-om. Ističe što je sve napravljeno
protuzakonito.
O Varkomu, Isteru i Buniću
– Dakle, gospodin Ister se nalazi na poziciji predsjednika
Nadzornog odbora u Varkomu. S te pozicije, znajući da mu je
namijenjena direktorska pozicija, da bi si ‘očistio
put’ miče Željka Bunića na način da s njim
sklapa Sporazumom o prestanku menađerskog ugovora. Dva su
problema u tom Sporazumu – prvo, za sklapanje istog ne postoji
odluka Nadzornog odbora, iako je ona bila nužna. Na samoj
sjednici tog odbora, gospodin Ister uvjerava njegove članove
da oni nemaju o čemu odlučivati po tom pitanju, već da samo mogu
‘primiti na znanje’ informaciju o sklapanju sporazuma.
Druga je stvar, osim što Ister nije bio ovlašten bez odluke NO
sklopiti sporazum, on čini daljnju nezakonitu radnju na način da
se tim Sporazumom gospodinu Buniću u ime Varkoma obvezuje
isplatiti otpremninu. Varkom istu i isplaćuje i to skoro 270.000
kuna – ističe te nastavlja:
– Nezakonito je i sama odluka o imenovanju Istera direktorom
jer ju je donio Nadzorni odbor, iako iz Zakona o vodnim uslugama
proizlazi da je imenovanje uprave u nadležnosti Glavne
skupštine. S Isterom je zasnovan radni odnos, što jasno
proizlazi iz njegovog Ugovora o radu, bez da je prije toga
proveden natječaj. Zakon o vodnim uslugama propisuje obvezu
javnog natječaja za sva zapošljavanja u Varkomu.
U Ugovoru koji je sklopljen s Isterom, protivno Zakonu o
vodnim uslugama ugovorena je otpremnina za slučaj koji nije nužno
poslovno ili osobno uvjetovani otkaz.Danas slušamo kako se gosp.
Ister nada da neće doći do penalizacije Varkoma uslijed
nezakonitih radnji ranije uprave. Direktor javnog društva se nema
što ‘nadati’, on ima poduzimati korake da zaštiti društvo od
svake moguće i prijeteće štete. To znači da nema godišnjeg dok se
ne utvrdi imovina i od sudova ne zatraži da blokiraju imovinu
osumnjičenih kako bi se Varkom jednog dana iz te imovine mogao
naplatiti svaku štetu koju će pretrpjeti zbog penalizacije –
naglašava Petrić.
O tvornici Varteks
Govorio je i o teškoj situaciji u tvornici Varteks…
– Posljednjih dana svjedočili smo činjenici da je najveći
dioničar Varteksa i donedavni predsjednik Nadzornog
odbora tog društva, Nenad Bakić, prodao
svoja potraživanja prema Varteksu. Gospodin Bakić je svakako u
dobroj poziciji znati zašto je to učinio, a netko tko savjesno
upravlja povjerenom imovinom, iz njegovog postupka će izvući
bitne zaključke, prije svega – nije dobro da mi je Varteks nešto
dužan, jer bih mogao ostati bez toga.
Gradu Varaždinu Varteks je dužan mnogo novca. Na sjednici
Gradskog vijeća u listopadu 2021., odobren je reprogram duga
u iznosu od 5.468.620 kuna, koji je Varteks trebao platiti u 24
jednaka obroka počevši od kraja studenog 2011. godine. Umjesto
dospjelih osam, Varteks je platio svega tri obroka te već kasni
pola godine s plaćanjem i dug je narastao na 1.221.447,90 kuna.
Evidentno je da Varteks nije u stanju podmirivati svoje obveze –
kaže te dodaje:
– Stoga pozivamo Gradonačelnika Bosilja da bez odgađanja raskine
Upravni ugovor o obročnoj otplati duga te u skladu s
obavezom štićenja imovine Grada iskoristi sva sredstva
osiguranja plaćanja koja mu stoje na raspolaganju. Za mjesec dana
to će možda već biti prekasno – rekao je Petrić.
Bale u Brezju i postupak javne nabave
Čelar se dotaknuo teme bala u Brezju i savjetovanja.
– Jučer je završen postupak prethodnog savjetovanja sa
zainteresiranim gospodarskim subjektima u postupku ‘Sanacija
zatvorenog odlagališta neopasnog otpada na lokaciji gospodarska
zona Brezje’, te će po svemu sudeći uskoro početi postupak Javne
nabave – rekao je uvodno te nastavio:
– Budimo grad potpuno podržava nastojanja gradske uprave da
riješi, prema nama i većini građana, najveći problem Grada
Varaždina. Međutim, moramo upozoriti na par nejasnoća
vezanih uz postupak koji je prethodio nabavi i samoj
dokumentaciji o nabavi (DON). Za otpad i odlagalište, te njegovo
trajno saniranje bitne su dvije stvari. Prva je kategorizacija
otpada, a druga je razina otopljenog ugljika u suhoj tvari (DOC).
Te dvije stvari su se vremenom mijenjale, više prema potrebama
trenutne gradske uprave, a manje prema stvarnom stanju stvari.
Zadnje analiza otopljenog ugljika kao i kategorizacija
napravljena je 2019, ali je ključni broj otpada promijenjen u
dokumentaciji o nabavi bez izvršene kategorizacije, dok se kao
razina otopljenog ugljika u suhoj tvari uzima podatak iz mjerenja
izvršenog prije tri godine iako podaci vrijede samo godinu dana.
Istaknuo je zašto su te dvije stvari bitne.
– One određuju mogući postupak s otpadom. Tako se miješani
komunalni otpad KBOa 20 03 01 kojem je razina DOCa ispod 800 može
deponirati na odlagalištu (postupak D1) isto kao i otpad
KBO 19 12 12 s razinom DOCa ispod 3000 mg/kg suhe tvari, što bi
prema trenutačnim cijenama zbrinjavanja bilo gotovo upola
jeftinije, a sam postupak trenutačno koriste sve JLS izvan
Istarske, Primorske i Šibenske županije. U samoj DON-i postoje
možda i neki diskriminirajući zahtjevi. Tako se od budućeg
ponuditelja u financijski uvjetima traži da ispuni zahtjev
ukupnog prometa preko 200 milijuna kuna u posljednje tri
godine, te da dokaže kako je navedene poslove obavljao u zadnjih
pet godina, što automatski onemogućuje prijavu ostala tri
postrojenja za MBO u Hrvatskoj, Marišćine, Kaštijuna i Bikarca. I
način bodovanja ponuditelja bi mogao biti doveden u pitanje, jer
se bodovi za postupak oporabe dobivaju prijavom postupka, a ne
količinom obrađenog otpada pojedinom obradom. Smatramo kako je u
postupak Javne nabave potrebno uvesti i zahtjev da se otpad nakon
obrade R3 postupkom smije odložiti samo ako ugovoreni
isporučitelj dokaže da je i on u skladu s Pravilnikom o
odlagalištima te da mu je DOC ispod 3000 mg/kg suhe tvari – rekao
je te zaključio:
– Ovako se stavljamo u situaciju da u nekom pravosudnom postupku,
kao nedavno u slučaju Varkomovog pročistača vode, netko donese
odluku da se je ovim postupanjem išlo na ruku nekim gospodarskim
subjektima, te da na kraju subvencioniranje padne u vodu. Stoga
smatramo sa su nova kategorizacija i izmjene u DON-u najmanje je
što se može učiniti kako bi se odagnale sumnje i završio postupak
sanacije, a možebitno i umanjila potrebna sredstva za sanaciju
odlagališta – kazao je Čelar.