U Županijskoj palači u Varaždinu je u ponedjeljak, 4. rujna, održan prvi sastanak Savjeta župana, općinskih načelnika i gradonačelnika s područja Varaždinske županije, na kojem je bilo 20-ak od ukupno 28 čelnika općina i gradova.
Savjet je osnovan na inicijativu župana Varaždinske županije Radimira Čačića, s ciljem da se unaprijedi suradnja Županije s jedinicama lokalne samouprave.
Cilj je i jačanje komunikacije, izmjena iskustava i utvrđivanje problema s kojima se suočavaju gradovi i općine.
– Nužni su suradnja, razgovor i izdizanje iznad stranačkih interesa da bismo rješavali konkretne probleme građana. Sudjelovanje u radu ovoga Savjeta je dobrovoljno, a nećemo donositi obvezujuće zaključke te neće biti nikakvih financijskih izdataka za jedinice lokalne samouprave. Baš zato nisam želio koordinaciju, nego sam osnovao Savjet, ovo je poziv svim načelnicima i gradonačelnicima na suradnju – rekao je župan Čačić.
Važan cilj Savjeta je i usklađivanje stavova i politika djelovanja Županije, općina i gradova te zajednički nastup prema državnoj vlasti i upravi o pitanjima o kojima postoje usuglašeni stavovi.
Upravo u skladu s tim, tema prve sjednice Savjeta bio je Zakon o lokalnim porezima, odnosno porez na nekretnine, tema koja je posebno važna za stanovnike Varaždinske županije. Inicijatori teme bili su načelnik Općine Vinica Marijan Kostanjevac i načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec.
Riječ je o Zakonu koji je na snagu trebao stupiti početkom 2018. godine, a najavljeno je da će njegova primjena biti odgođena do daljnjega.
Čelni ljudi općina, gradova i Županije usuglasili su se da je nužno otkloniti nejasnoće iz postojećeg zakonskog rješenja, odnosno da pojedine odredbe treba doraditi da bi se spriječilo višestruko oporezivanje ruralnih područja u odnosu na dosadašnja davanja.
Načelnik Kostanjevac je naveo da je Zakonom određeno da se porez plaća na poslovne prostore, garaže i druge pomoćne prostore te ostale prostore bez namjene, što ukazuje na opasnost višestrukog povećanja davanja u odnosu na komunalnu naknadu, i to upravo u ruralnim dijelovima Hrvatske.
Naime, seoska domaćinstva iz Varaždinske županije na svojem ‘gruntu’, osim kuće, imaju i staje, spremišta i različite gospodarske zgrade. Veliki broj njih je zadnjih godina legaliziran, pa će doći pod obuhvat ovog novog poreza.
Zbog toga su se načelnici, gradonačelnici i Župan usuglasili da bi se Zakonom izričito trebalo propisati da se porez na nekretnine ne plaća za građevine poljoprivredne namjene u vlasništvu fizičkih osoba u građevinskom području.
Osim toga, složili su se da je nužno nedvosmisleno formulirati odredbe o neizgrađenom građevinskom zemljištu da ne bi bilo dvojbe plaća li se porez samo za ono zemljište za koje su izdane dozvole za gradnju ili za svo zemljište.
Uz to se predlaže da županije, kao i jedinice lokalne samouprave budu izuzete plaćanja obveze poreza. Time bi se spriječilo da zdravstvene, obrazovne i socijalne ustanove plaćaju porez, koji bi opteretio njihove proračune, kao i proračun Županije.
Konačno, na prvom sastanku Savjeta postignut je konsenzus i kad je u pitanju naplata naknade za uređenje voda. Čelni ljudi općina i gradova predlažu da se ukine obveza da jedinice lokalne samouprave s više od 2.000 stanovnika, zajedno s komunalnom naknadom, naplaćuju i naknadu za uređenje voda, te da Hrvatske vode same preuzmu naplatu svojeg prihoda. Naravno, jedinicama lokalne samouprave ostavila bi se mogućnost da tu naknadu, ako žele, i dalje naplaćuju.
