Lokalni izbori su iza nas, stranke i koalicije podvlače crtu ispod rezultata. O tome kakva je bila kampanja, što je utjecalo na rezultat i kakve su moguće suradnje u Gradu Varaždinu i u Varaždinskoj županiji razgovarali smo s političkim analitičarem dr.sc. Darijom Čerepinkom, docentom na Sveučilištu Sjever, stručnjakom za politički marketing i komunikacije.
Kako biste okarakterizirali i ocijenili kampanju u drugome krugu?
Uglavnom kandidati nisu nisu vodili drugačije kampanje u odnosu na prvi krug, osim Radimira Čačića. On je kampanju sveo na referendum za ili protiv Predraga Štromara, odnosno za ili protiv njihovih osobnosti. U smislu da je on lider, a da je Štromar na neki način bezličan, odnosno da je zapravo uhljeb. I tu bi se eventualno mogao naći razlog da se kampanju ocijeni prljavom, kao što je to rekao Štromar. No s obzirom na neke druge kampanje u Hrvatskoj, ova je bila relativno pristojna. Alen Kišić je u Varaždinu također pozvao na referendum, protiv Ivana Čehoka, no to mu očigledno nije uspjelo.
Gdje nalazite razloge za to?
Pa nikakav referendum nisu mogli imati u odnosu na Čehoka s obzirom da njega u politici nije bilo šest godina. Jedini referendum koji su mogli imati je bila o vlasti koja je obnašala dužnost u gradu. A očito su građani rekli da nisu zadovoljni. S druge strane, Čačiću je poziv na referendum uspio, izvukao je na birališta one koji su mislili da prethodna Štromarova vlast nije bila uspješna.
Drži li vodu Kišićevo objašnjenje da su, s jedne strane, birači valorizirali ono pozitivno iz vremena Ivana Čehoka, zanemariviši njegove sudske procese, i, s druge strane, da je on sam imao teret bivše Habuševe HNS-ove i SDP-ove vlasti? Od koje se pokušao ograditi.
U velikoj mjeri da. Uvijek su prošla stara vremena bolja. Pa se tako i Čehokovo vrijeme pamti na taj način i dio građana je sigurno zbog toga glasovao za njega. Naravno, dio je htio kazniti aktualno vodstvo Varaždina jer su smatrali da nije napravilo dovoljno. I na trećem mjestu je to da je kandidat Ivan Čehok. Uz dužno poštovanje gospodinu Kišiću, ipak je Čehok bio ozbiljniji i jači kandidat. To je jedan politički ‘teškaš’ kojeg je teško dobiti.
Ima li naznaka da bi se za četiri godine u ringu mogao naći neki ravnopravan suparnik?
Osim Čačića. Bi li bio zainteresiran za Varaždin, ne možemo znati, no ne treba odbaciti. Kod njega se nikad ne zna. u ovome trenutku na varaždinskoj političkoj sceni nema nikoga tog kalibra, ali treba ostaviti vremenu da pokaže svoje. Kišić sada ima četiri godine da kroz Gradsko vijeće i na terenu pokazuje svoje kvalitete i postane zanimljiv i prihvatljiv kandidat građanima Varaždina. Damir Habijan definitivno ima određenu perspektivu, pitanje je što će napraviti od HDZ-a. Njih dvojica u sljedeće četiri godine mogu iskazati sve svoje kvalitete. Ako ih ne pokažu, neće biti kvalitetni kandidati na idućim izborima.
Svemu tome treba dodati da HNS u Varaždinu očekuju ozbiljna preslagivanja, trebaju pronaći razloge svog poraza, što interno, što eksterno, mora se vidjeti je li vodstvo varaždinske organizacije dovoljno kvalitetno da nastavi s radom ili će među sobom tražiti neke nove ljude. Kvalitetnih kandidata ima, samo ih se trenutno na vidi jer nisu na vodećim funkcijama.
Kako bi moglo izgledati formiranje većine u varaždinskom Gradskom vijeću i u Županijskoj skupštini?
Čehok definitivno neće imati problem u sastavljanju većine, njegov manevarski prostor je prilično velik. Također je pitanje što će biti s pojedinim članovima gubitničke strane, koalicije SDP-a i HNS-a, da li će netko od njih odlučiti podržati Čehoka. Ako to i ne naprave, već s Ligom za Varaždin i Reformistima Čehok ima većinu, a s HDZ-om i prilično ozbiljnu većinu.
Čehok je ponudio suradnju HDZ-u, kao i mjesto predsjednika Gradskog vijeća. Zasad pregovori idu u smjeru da se postigne određena suradnja, ali bez koalicijskog sporazuma. Kako to komentirate?
Habijan prihvaćanjem funkcije predsjednika Gradskog vijeća dobiva mogućnost da utječe na određene gradske politike, a da zapravo ne mora ulaziti u koaliciju sa Čehokom. Iako, ako se dogovore da prihvati tu funkciju i ako se dogovore da će podržavati određene projekte koji su im prihvatljivi, onda mislim da bi bilo puno pametnije da zapravo uđu u pravu koaliciju i da ostvare barem dio obećanja koji su dali građanima. To bi za Habijana bio jedan dobar potez. Pitanje je hoće li to napraviti.
Županijska skupština? Reformisti imaju sedam vijećnika, HDZ trinaest, Živi zid dva…
To više nije pitanje samo HDZ-a, nego i HNS-a, s obzirom na sve što se događa u stranci, a što će se raspetljati ovih dana. Čačić će imati nešto kompliciraniju situaciju od Čehoka, no s obzirom da poznaje većinu osoba koje su ušli u skupštinu s HNS-ove liste, moguće da će se on jednostavnije dogovoriti oko nekih stvari.
