– Strahonja bi htel da dođu Zara, Bershka, Müller? Pa nek’ ih dopela!
Tako je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš odgovorio na novinarski upit potaknut nekim kritičkim reakcija nakon najave da bi Grad Varaždin za 10 milijuna kuna bio voljan kupiti nekadašnju Varteksovu robnu kuću na Franjevačkom trgu te je dodijeliti na korištenje Gradskom muzeju Varaždin.
> Varteksova robna kuća i kuća Ritz postaju dio Gradskog muzeja Varaždin?
Njegova reakcija odnosila se konkretno na komentar Vjerana Strahonje, nekadašnjeg dekana FOI-ja, koji se na tu najavu ironično osvrnuo.
– Zamisli strahote da naprimjer Müller uđe u tu kuću kao u Varteksovu robnu kuću na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, ili da Zara i Bershka dođu u centar Varaždina, a ne u Lumini u Knegincu. To bi uistinu bilo strašno… Jasno je da Gradskom muzeju trebaju novi prostori, ali kakav je koncept razvoja Muzeja i Grada? – upitao se Strahonja.
A sve je zapravo ‘zakuhao’ Damir Habijan, predsjednik varaždinskog HDZ-a (i, ne treba to zanemariti, izvjesni kandidat za gradonačelnika sljedeće godine).
– Naš grad je nekad bio grad kulture. Nažalost, taj epitet danas služi kao floskula u određenim prigodama. Grad Varaždin ima muzejskog prostora, tu je i prostor Žitnice, ali zaduživati se dodatno da bi imali još muzejskog prostora? Pitam: za koga? U gradu je sve manje ljudi, centar je postao veliki muzej, ali ga nitko ne posjećuje. Da li će to oživjeti centar grada? Da li će to omogućiti malobrojnim obrtnicima u centru da opstanu? Epitet grad kulture gradi se na drugaciji način. Na način da imamo ured za kulturu, a ne da ga ukidamo. Da se kultura potpomaže ne samo deklarotorno, već konkretno. Što je s Varaždinskom kućom, sinagogom, Muzejem leptira? – komentirao je Habijan, a u raspravu na društvenim mrežama uključili su se i Branka Tropp, Denis Čupić i drugi.
Habuš je nakon novinarskog upita Habijana iz diskusije izbacio jednostavnom diskvalifikacijom:
– Ni na jednoj kulturnoj manifestaciji Muzeja unatrag nekoliko godina nisam vidio gospodina Habijana, osim na otvorenju jedne izložbe. Nije se čak pojavio ni na otvorenju Žitnice. Dakle, ljudi koji nisu na takvim događanjima zaista ne znaju problematiku.
Dodao je potom koji su realni problemi vezani uz Gradski muzej Varaždin.
– Imamo Stančićevu zbirku koju smo dobili prije dvadesetak godina i koju nismo nigdje smjestili. Ni dan danas Varaždin nema Muzej Miljenka Stančića. Zatim tu je GE-RA-MA, kolekcija Vladimira Malogorskog, koju smo dobili, bivši gradonačelnik je obećao da će dobiti prostor, no to nije napravljeno. Dakle, samo te dvije zbirke dovoljne su da se kupi Varteksova robna kuća – tvrdi gradonačelnik.
Dodao je da riječ o elitnom prostoru u samom centru grada koji se može staviti u funkciju razvoja, a ne da stoji prazan.
– A Müller, Bershka, Zara… Svi su u proteklih par godina došli, pogledali taj prostor, i nitko nije pokazao interes – iznio je Habuš i najavio da će Grad Varaždin iskazati interes, što ne znači da ćemo ga i kupiti.
– Možda se javi netko tko će htjeti dati komercijalnu namjenu. No ja mislim da bi Gradsko vijeće trebalo jednu ovakvu građevinu staviti u funkciju, jer sad zjapi prazna – zaključio je.
No u cijeloj raspravi koja se razvila oko ideje kupnje nekadašnje Varteksove robne kuće za potrebe Gradskog muzeja postavljalo se pitanje strategije razvoja gradske jezgre.
– Još 2008. Gradsko vijeće Grada Varaždina usvojilo je Plarformu za gospodarski razvoj povijesne jezgre grada Varaždina. Nažalost svi su je zaboravili. Kad bismo imali te dokumente i odlučnost da ih realiziramo, danas ne bismo bili svjedoci stagnacije grada – podsjetila je Branka Tropp, donedavna direktorica gradske Turističke zajednice.
Strahonja je rekao kako je u nekim dijelovima sudjelovao u izradi te platforme te da ona ima određene nedostatke.
– Nedostatak platforme je što povijesnu jezgru pozicionira skoro isključivo u domenu turizma i kulturnog turizma – smatra Strahonja.
Denis Čupić, stručnjak koji se dugi niz godina bavio pitanjima upravljanja nekretninama, i to ne samo kod nas, već i u primjerice Austriji, nezadovoljan je u kojoj se mjeri oko bitnih pitanja konzultira struka.
– Varazdin ima sve predispozicije biti outlet city kakvih ima na sedam lokacija u Europi, jer svojom konfiguracijom i arhitekturom daje idealnu scenografiju. Na primjer Šibenik nas je pozvao da zajedno razmotrimo šanse šibenske jezgre. Varaždin, osim što je poduzeo sve da zaustavi naša ulaganja, nikada s nama nije ozbiljno razgovarao. Posebno zadnjih pet godina, ali nije ni ranije bilo previše sluha – iznio je Čupić svoje viđenje.
Ova tema ponovno će se razmatrati na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak, 21. studenoga. Tada će svoje viđenje i argumente dati i ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Miran Bojanić Morandini. On zasad, prije sjednice Vijeća, nije želio službeno ništa komentirati. No na njemu je uvjeriti zabrinute (ili ‘zabrinute’) građane da ovim projektom Varaždin neće nastaviti putem da, kao što je netko rekao, postane ‘grad muzej kojeg nitko ne posjećuje’.
