S novom godinom na snazi će biti novi zakoni koji će dodatno novčano opteretiti građane, a promjena koja može rasteretiti kreditom opterećene građane jesu manje kamate na kredite koje padaju već treću godinu zaredom.
Nakon niza godina rasprave treba li uvesti porez na kapitalnu dobit ili ne, ipak je sljedeće godine njegova provedba došla na red pa će od sada i ulagači na burzi morati plaćati porez na zaradu.
Zanimljiva je činjenica kako su se sudionici tržišta kapitala uspjeli izboriti pred kraj godine za logičnu promjenu u zakonu pa ju je tehnička vlada na jednoj od posljednjih sjednica usvojila.
Porez će se plaćati na godišnjoj osnovi, a porezna će osnovica biti razlika između kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka.
Velika revolucija među zakonima sigurno je onaj o osobnom stečaju jer će građanima biti omogućen novi početak i kontrolirana otplata njihovih dugova i potraživanja. Hrvatska je među četiri zemlje EU koja nema taj zakon. Upitno je samo koliko će potrošača biti voljno pokrenuti osobni stečaj, a prema saznanjima onih koji će ga voditi, interesa za sada nema, moguće i zato jer još ima dosta nejasnoća.
1. Oporezivanje kapitalne dobiti po stopi od 12 posto
Građani koji početkom sljedeće godine kupe neke dionice pa ih tijekom godine prodaju i na tome zarade do kraja siječnja 2017. morat će platiti porez na kapitalnu dobit po stopi od 12 posto uvećano za prirez. Porez neće platiti ako su dionice kupili ove godine ili ako od iduće godine kupljene dionice drže najmanje tri godine.
2. Prijava poreza na dohodak
Na temelju izmjena Zakona o porezu na dohodak građani koji su računali na povrat preplaćenog poreza više neće morati do kraja veljače Poreznoj upravi predati ili poslati godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu, nego će od sada to raditi Porezna uprava, ali samo za građane koji primaju dohodak od nesamostalne djelatnosti. Obveza i dalje ostaje za osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti.
3. Izmjene Zakona o financiranju lokalne i regionalne samouprave
Prihod od poreza na dohodak zajednički je prihod države i lokalnih jedinica, a od iduće bi godine 35 gradova i općina s brdsko-planinskih područja trebalo dobiti nešto više od tog poreza, godišnje oko 58 milijuna kuna, dok bi županije u kojima se one nalaze dobile 12,5 milijuna kuna manje.
4. Novi zakon o osiguranju
Zakon propisuje nova pravila solventnosti, nadzora i upravljanja rizikom, uvodi novosti izvještavanja. Do sada su društva za zastupanja u osiguranju mogla u stanicama za tehnički pregled obavljati samo osiguranje od nezgode i osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, a ubuduće će dodatno moći obavljati i osiguranja cestovnih vozila, robe u prijevozu, troškova pravne zaštite te osiguranje pomoći, odnosno asistencija.
5. Zakon o stečaju potrošača, poznat i kao zakon o osobnom bankrotu
Prezaduženim građanima može omogućiti novi početak i kontroliranu otplatu njihovih dugova i potraživanja. Cilj je poštenog potrošača osloboditi od obveza koje preostanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima. Poštenje potrošača utvrđuje sud, uzimajući u obzir ponašanje potrošača prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja te njegovo ponašanje tijekom sudskoga postupka i razdoblja provjere ponašanja.
6. Manje kamate na kredite
Od sljedeće godine sve vodeće banke najavile su manje kamate na kredite i to će biti tri pune godine trenda pada kamata na domaćem tržištu.
7. Energetski certifikat za iznajmljene nekretnine
Svaka zgrada stambene i poslovne namjene ukupne površine veće od 50 m2 ili njen posebni dio koja će se iduće godine iznajmljivati, davati u najam ili davati na leasing treba imati energetski certifikat, isto što je prije nekoliko godina uvedeno kao obveza pri prodaji nekretnine.