Ostavka Andrije Petrovića na mjestu direktora Tehnološkog parka Varaždin (TP) otvorila je prostor za višestruko sagledavanje nekih kritičnih problema, ne samo TP-a, već i niza tvrtki u kojima Grad Varaždin ima udio. S jedne strane otvara se problem nerazumijevanja nadzornih odbora (NO) za ostale upravljačke strukture, dok se s druge strane postavlja pitanje transparentnosti u upravljanju javnim novcem i uloge NO-a.
Na Gradskom vijeću, 17. srpnja, Zlatan Avar istaknuo je kako Grad mora kontrolirati poduzeća u kojima je financijski involviran, u ovome slučaju uz Fakultet organizacije i informatike i Sveučilište Sjever.
– Grad je, što kroz imovinu, što kroz direktni priljev novca, uložio preko 23 milijuna kuna i ako to nije dovoljan razlog za uspostavu NO-a i kontrolu kroz nadzor, tada uistinu ne znam što jest – kazao je Avar.
No, Andrija Petrović u NO-u vidi tek usporavanje poslovanja i dovođenje u NO ljudi koji nisu kompetenti.
– Razlog za moju ostavku jest spoznaja kako je uništeno ono najvrednije u poduzeću, a to je platforma s koje su se na kreativan, brz i razuman način donosile odluke. U NO imenovani su ljudi čija znanja su vrlo vrijedna, uz dužno poštovanje, ali nisu uopće relevantna za tu poziciju u ovom društvu – napisao je Petrović u obrazloženju ostavke.
Upravo je NO, prije šest mjeseci uspostavljen, postao kamen spoticanja, a najizraženiji problem, prema Petroviću, jest predsjednik NO-a, Željko Bunić.
Uloga Nadzornog odbora
No Bunić ne dijeli mišljenje da su odnosi narušeni.
– Kao prvo, nakon osnivanja NO-a nije se dogodio nikakav sastanak te stoga ne vidim kako su odnosi mogli biti narušeni. Za mene osobno, ostavka gospodina Andrije Petrovića je iznenađenje – kazao je Bunić.
Razlozi uspostave NO-a za Bunića su i više nego bjelodani.
– Tehnološki Park Varaždin u trenutnom vlasništvu Grada u iznosu od 51% s jedne strane, a s druge strane zamišljenim potencijalnim višemilijunskim ulaganjima, po našoj procjeni trebao je imati nadzor, naročito iz razloga što u ovom Gradu su čak i javne ustanove koje su imale upravne odbore i slično došle do problema visoke zaduženosti u kojim slučajevima je sanacija dugova pala na teret Grada. Ne kažem da je TPV u istoj situaciji, naprotiv, no odgovorna politika bi trebala imati mehanizme kontrole i nadzora naročito u instituciji u koju je Grad posredno ili neposredno uložio u periodu od 2007. do 2014. godine, što kroz davanje zgrade u korištenje, što kroz uređenje prostora, što kroz donacije, iznos od 23,3 milijuna kuna – iznosi svoje viđenje Bunić.
Proceduralne pogreške
Nakon preuzimanja funckcije NO-a, Bunić je zatražio financijsko izvješće, a upravo taj postupak Petrović navodi kao kršenje procedure.
– Ja sam nakon osnivanja NO-a od računovodstvenog servisa koji vodi računovodstvo TD Tehnološki park zatražio računovodstvene bruto bilance, prije svega strukture prihoda i zaista ne vidim što tu može biti sporno s obzirom da je uloga NO-a sadržana u riječi ‘nadzor’. Nikoga nisam ni za što optužio, već sam samo htio dobiti uvid u način ostvarivanja prihoda jedne specifične ustanove, kojoj sam od strane prije svoje stranke HSLS te od gradonačelnika delegiran na poziciju predsjednika nadzornog odbora, usput budi rečeno, bez naknade i bilo kakvih drugih privilegija – objasnio je Bunić.
Takav pristup upravo zamjera Petrović i u njemu vidi kulminaciju Bunićevog neprijateljstva, koje, po njemu, traje već niz godina.
Prema Petroviću, Bunić nije smio tražiti podatke od računovodstva direktno, već preko Uprave, a uz to, Bunić je zatražio podatke samo za sebe, dok bi ti podaci trebali biti dostupni svim članovima NO-a.
Za Bunića tu nema nikakvog spora, već je riječ o pokušaju da se izbjegne kontrola kroz pozivanje na neke članke zakona koji su upitni sami po sebi.
– Što se mene tiče, svi podaci koje sam ja tražio mogu biti dostupni i drugim članovima NO-a. Štoviše, još bolje. Ali reći da ja kao pojedinačan član NO-a nemam pravo tražiti te podatke besmislena je. Pozivanje na kršenje procedure samo je izbjegavanje iznošenja podataka o financijskom stanju koje sam i tražio – dodaje Bunić.
Nepotrebna ostavka
No, Bunić ipak ne traži ostavku Petrovića, naprotiv.
– Što se samog otkaza tiče, ja nisam za tu opciju i za mene je to nepotrebno. Smatram da ima prostora i za drugo rješenje. Važno je spomenuti da nadzorni odbor, ako do ostavke ipak i dođe, istu nije inicirao, o njoj neće odlučivati niti može bilo kome dati otkaz jer to nije ingerencija NO-a, već Skupštine. Funkcija nadzornog odbora je nadzor poslovanja – ukazuje.
Ali ipak navodi, po njemu, nepobitnu istinu.
– Javno poduzeće koje ima direktora, a nema NO, je poput automobila bez kočnica – zaključuje Bunić.
Reakcija na ostavku postoji i kod drugih aktera, a svi se uglavno dotiču EU projekta na koji se TP prijavio, a čija je vrijednost 52 milijuna eura.
Tehnološki park Varaždin 2
Riječ je o Tehnološkom parku 2, a prema riječima Petrovića, taj projekt doveo bi do zaposlenja preko 1000 stručnjaka i uvelike bi promijenio gospodarsku sliku sjevera Hrvatske.
Sličnu zabrinutost pokazala je i politička stranka Orah, koja ističe zabrinutost zbog načina na koji se stvari odvijaju i dovode u pitanje projekt takve vrijednosti.
> Cijeli tekst priopćenja Orah-a
No Bunić i tu izražava skepsu.
– Mene zanima tko će doći u TP2 iz realnog sektora. Petrović je rekao da su zainteresirani Fakultet elektrotehnike i računarstva iz Zagreba, Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba i Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina, no to ni na koji način nije dovoljno. Kao član NO-a ne mogu dopustiti da se dogodi još jedan Biotehnološki park i tražim da se dostave imena realno zainteresiranih partnera – poručuje Bunić, jer u suprotnom ne vidi budućnost TP2, a ako projekt ne bi uspio teret bi opet pao na Grad, a time i na leđa građana.
Petrović pak navodi kako njegova ostavka ne znači i odustajanje od TP2 projekta.
– Ukoliko bude potrebna moja pomoć rado ću se uključiti – rekao je.
