- Postoje neke ekstremne skupine koje zapravo žele zadržati naše škole i obrazovanje u tamnici, možda čak ne 19. stoljeća, nego srednjega vijeka, rekla je Divjak
Skandalozna tužba Ustavnome sudu suradnika ‘U ime obitelji’ da se
informatika ne uvede u hrvatske škole na tragu je nastojanja da
se svima ne pruži prilika da imaju jednake šanse, a Hrvatska
posljednja u Europi uvodi informatiku kao obvezan predmet,
ocijenila je u petak ministrica znanosti i obrazovanja
Blaženka Divjak.
Ministrica Divjak posjetila je u petak III. gimnaziju u
zagrebačkoj Kušlanovoj ulici u sklopu projekta “Škola za život”,
a nakon posjeta u izjavi novinarima osvrnula se i na tužbu
Ustavnom sudu koju je u lipnju ove godine podnio suradnik udruge
“U ime obitelji” dr. med. Tomislav Gojmerac,
pedijatar, potpredsjednik Centra za prirodno planiranje obitelji
i suradnik te udruge na projektu “Roditelji odlučuju o odgoju
svoje djece”.
Gojmerac je podnio prijedlog za pokretanje postupka ocjene
ustavnosti i zakonitosti odluke ministrice znanosti i obrazovanja
Blaženke Divjak o uvođenju informatike kao obveznog predmeta od
rujna u škole. Pritom se pozvao na odluku Ustavnoga suda iz 2013.
kojom je ukinuta odluka o uvođenju kurikuluma zdravstvenog
odgoja, smatrajući da se ta odluka Ustavnoga suda u cijelosti
može primijeniti i na ministričinu odluku o uvođenju kurikuluma
informatike.
Divjak: Ogromni pritisak onih koji obrazovanje žele
zadržati u srednjem vijeku
Ministrica je izrazila zadovoljstvo zbog posjeta III. gimnaziji
što je, rekla je, još jedna potvrda da pripreme za uvođenje
eksperimentalnoga programa kurikularne reforme idu prema planu i
čestitala je ravnateljici III. gimnazije, svim profesorima i
učiteljima, učenicima i suradnicima na pripremama. Jer, dodala je
Divjak, ovim mentorskim posjetima se na neki način žele
zaokružiti prvi dio priprema kako bi se učitelji, nakon 15.
srpnja, još mogli odmoriti do jeseni kada se vraćaju u
učionice.
Objasnila je kako su posjeti zbornicama zapravo rad s mentorima
koji omogućavaju i interakciju unutar istoga kolektiva.
– Moram priznati da osjećam ogromni pritisak, kako osobno, a tako
i moj tim u ministarstvu, vezano uz različite laži koje se
javljaju u medijima i pritiske ekstremnih skupina koje zapravo
žele zadržati naše škole i obrazovanje u tamnici, možda čak ne
19. stoljeća, nego srednjega vijeka, rekla je ministrica Divjak.
Divjak je podsjetila da neki udžbenici iz informatike u hrvatskim
školama datiraju iz 1994., te da više od 80 posto svih građana
Republike Hrvatske podržava uvođenje obvezne informatike, a više
od 70 posto podržava i cjelovitu kurikularnu reformu i
eksperimentalno uvođenje kurikularne reforme.
Ministrica Divjak zahvalila je svima koji su poduprli i podupiru
reformu obrazovanja, te apelirala na sve, među ostalim i na
učitelje, profesore i voditelje, da i dalje podupiru reformu jer,
vjeruje, to je naša najveća šansa za budućnost – da iskoristimo
ljudski potencijal koji imamo i sve šanse kako bismo svakom
djetetu dali jednake prilike.
Tijekom idućega tjedna i eksperimentalni
udžbenici
Ministrica Divjak najavila je da se tijekom idućega tjedna
očekuju i eksperimentalni udžbenici za sve predmete osim za tri
predmeta u sedmim razredima osnovnih škola.
– Sve ide prema planu, a svi oni koji su bili ‘nevjerni Tome’ i
sumnjali da ćemo stići obaviti sve pripreme drago mi je da ih
možemo razuvjeriti, izjavila je ministrica. Jedno od
novinarskih pitanja odnosilo se i na kritike GOOD inicijative da
će “novac namijenjen kurikularnoj reformi u najvećem dijelu biti
potrošen na informatičku opremu”.
S tim u vezi, ministrica smatra kako bi “GOOD inicijativa trebala
malo bolje naučiti čitati proračun jer u proračunu, osim izvornih
limitiranih sredstava iz državnoga proračuna su sva sredstva koja
dobivamo, povlačimo i vraćamo iz europskih fondova, tako da je
ukupni iznos kojim raspolažemo 200 milijuna kuna – 150 milijuna
kuna iz Europskoga socijalnog fonda (ESF), četiri milijuna kuna
izravne pomoći Europske komisije, 15 posto hrvatske participacije
direktno iz limitiranoga dijela plus šest milijuna kuna iz
proračuna”.
Kada se pogledaju ukupni troškovi tada je za informatičku opremu
potrošeno oko 20 posto novca, a ostatak na edukacije, rad s
nastavnicima, na eksperimentalne udžbenike, izradu metodičkih
priručnika, što pak znači, smatra ministrica – da treba bolje
čitati proračun.
Ministrica je rekla kako je želja svih koji rade na uvođenje
eksperimentalne reforme da sve pripreme budu završene do 15.
srpnja, a do tada će biti završeni i svi mentorski posjeti
školama u prvome krugu, oprema je odabrana i sada se kreće u
njezinu nabavu.
Novinare je zanimalo i je li se još koja županija, osim
Splitsko-dalmatinske, javila da želi da nova školska godina počne
10. rujna, a ne 3. rujna kako je određeno. Ministrica je rekla
kako će se podržati i drugi zahtjevi ako stignu jer tijekom
školske godine ima dovoljno prostora da se nadoknadi taj kasniji
početak.
Na novinarsko pitanje o mentorskim posjetima, ministrica je
odgovorila kako su planirana četiri mentorska posjeta, te da je
riječ uglavnom o cjelodnevnim radionicama koje će se održavati i
tijekom godine, a učitelji su do sada u online dijelu imali oko
60 sati edukacije, osim informatičara koji su imali još i više
sati jer su s edukacijom počeli već u siječnju ove godine.