S obzirom na veliki broj pitanja vijećnika, aktualni sat je produljen za dodatnih pola sata
Skupština Međimurske županije zasjedala je 26. rujna 2018. na
svojoj osmoj sjednici, s dnevnim redom od deset točaka. Sjednica
je započela aktualnim satom kojeg je predsjednik Skupštine
Mladen Novak produljio za dodatnih pola sata, s
obzirom na veliki broj vijećničkih pitanja.
Aktualni sat
Vijećnik Željko Pavlic (MDS) postavio je pitanja
koja su u ingerenciji države, no vrlo su aktualna pa ih se i
dotaknuo pitajući župana ima li povratnu informaciju o ostvarenju
konkretnih potpora za poduzetnike u sektoru tekstila, kože,
obućarske i metalske industrije koje je prilikom posjeta našoj
županiji najavio ministar Marko Pavić. Također
je pitao o stanju sigurnosti i “kada će se početi primjenjivati
mjere za koje smo čuli da su predložene da se promijeni stanje
sigurnosti u Međimurju?”. Župan Matija
Posavec je potvrdio kako je riječ o pitanjima iz
ingerencije države.
– U tijeku je rasprava o novoj poreznoj reformi koja bi se
trebala početi primjenjivati od 2019. godine. Vlada će nastojati
uvažiti apele nas koji smo najviše za to da idemo sa dizanjem
minimalne plaće s obzirom na strukturu gospodarstva, rekao je.
Nadovezujući se na pitanje sigurnosti podsjetio je da će dodatni
policajci biti upućeni na područja koja su ocijenjena kao
sigurnosno ugrožena te da će lokalne samouprave imati svoje
kontakt policajce. Pored toga, pripremaju se i promjene u
zakonodavstvu vezanom uz socijalnu skrb, a u tijelu koje na tome
radi je i pročelnica županijskog UO za zdravstvo i socijalnu skrb
Sonja Tošić Grlač.
Vijećnik Zlatko Horvat (HDZ) se požalio na
činjenicu da novinari koriste priliku da prije zasjedanja
Skupštine postave pitanja županu Matiji Posavcu i predsjedniku
Skupštine Mladenu Novaku, zbog čega je početak sjednice kasnio
četiri minute. Također je zatražio da mu se pisanim putem
odgovori na pitanje o legalizaciji na području županije, broju
riješenih predmeta, njihovoj prirodi izdanim rješenjima,
troškovima zapošljavanja i broju predmeta koje rješava Zagreb.
Župan Matija Posavec je odgovorio da je “jedan od temelja
funkcioniranja dostupnost i odgovornost. Danas teško možete naći
županiju, grad ili općinu koja ima organiziranu dostupnost
praćenja predstavničkog tijela. Nakon ove sjednice županijske
skupštine mediji će dobiti priopćenje sa svim aktualnim pitanjima
i njihovim obrazloženjima. Aktualni sat se snima i biti će
emitiran na Srce TV-u. Mediji prate rad županijske Skupštine vrlo
pozorno i odgovorno te traže izjavu temeljem sjednice županijske
skupštine s obzirom da župan predlaže točke, a predsjednik
Skupštine uvrštava u dnevni red te točke ne prejudicirajući kako
će one završiti. Ne vidim ništa sporno ako prije početka
skupštine dobijemo novinarski upit i odgovorimo zašto je
određena točka na dnevnom redu. Interes medija je takav da
morate biti dostupni i dajemo izjave koje su informativne.”
Oko legalizacije župan je dao kratki osvrt rekavši da su
“Međimurci vrlo uredni i ažurni što se tiče papira. To govori
podatak da je od samog početka naša županija u samom vrhu po
broju legaliziranih objekata, a sve detalje vodi naš Upravni
odjel. Država je propisala da se sav prihod od legalizacije mora
potrošiti za osnove rada Upravnog odjela, primjerice za
zapošljavanje, nabavku opreme, automobila i slično.”
Jasna Ciboci (HDZ) je pitala da li Županija
pruža podršku inicijativi da se u trgovinama zabrani rad
nedjeljom, a pročelnika UO za obrazovanje, kulturu i šport
Branka Sušeca je pitala o tijeku
eksperimentalnih programa u međimurskih školama. On je odgovorio
da su tri naše škole uključene u program “Škola za život” i dodao
“Županija u njega nije izravno uključena niti nad njime ima
nadležnost, ali upoznati smo s procesom i aktivnostima koje
se provode. Do kraja prvog tjedna nastave učenici su imali sve
udžbenike, a tableti se još nabavljaju i to se odužilo u cijeloj
Hrvatskoj jer nitko u skladištu nema sedam tisuća tableta.
Predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za
odgoj i obrazovanje su bili u svakoj od naših škola od početka
školske godine što znači da postoji stručni nadzor.”
Vezano uz pitanje rada nedjeljom, župan Matija Posavec je
odgovorio: “Zakonski to može regulirati jedino država, odnosno
Ministarstvo gospodarstva. Svaki treći Hrvat radi nedjeljom, a u
Europi svaki četvrti stanovnik. Rad nedjeljom mora biti dodatno
plaćen. Slažem se da nedjelja mora biti u nekim segmentima
neradna. Tijekom 2004. i 2009. godine država je donijela odluku
da nedjelja bude neradni dan, ali obje te odluke je srušio
Ustavni sud. Javna rasprava traje, Ministarstvo gospodarstva
predlaže zakonske izmjene. Stav je države da to regulira, a dok
se to ne dogodi svaki grad i općina mogu razgovarati sa trgovcima
na svom području. Mursko Središće je izazvalo pozitivne rekacije,
tako da mi je drago da su stanovnici za nešto u većini te ćemo mi
to podržati. Županija nema nadležnost za ovo pitanje, ali
načelnici i gradonačelnici imaju više utjecaja.”
Vijećnica Ivančica Somođi (HDZ) je navela da su
mediji izvještavali o nezadovoljstvu mještana općine Kotoriba
izvedbom lokalne ceste Goričan – Kotoriba. Dok su se mještani
ponadali da će dobiti kvalitetnu vezu na autocestu Goričan –
Zagreb, ispostavilo se da cesta nije asfaltirana jer se nalazi u
zaštićenom krajobrazu, a Somođi je prozvala Županiju da koči
razvoj općine.
Predsjednik Skupštine Mladen Novak omogućio je vijećnici
Ljerki Cividini, ravnateljici Županijske uprave
za ceste, da odgovori na pitanje.
– Nitko sa županijske razine nije i neće bilo kakav razvoj općine
ili grada kočiti. Mi smo dobili službeni zahtjev Općine Kotoribe
da se jedan dio onoga što je županijska Skupština proglasila
zaštitćenim krajolikom, makne i da se omogući gradnja. Spremni
smo to staviti na raspravu u Skupštinu radi razvoja gospodarstva,
podržat ćemo stavove Općine. Lokalna cesta Goričan – Kotoriba
kandidirana je kao cikloturistička tura i poveznica za bajkersku
rutu između Mađarske i Hrvatske. Nikada nije bilo govora o
asfaltiranju prometnice. Da bi prometnica kao takva bila
kandidirana na projekt trebala je imati suglasnost zaštićene
zone.
Jedino što je bilo moguće za cestu je ekobeton, gdje se postojeći
makadam nije miješao s cementom i aditivima. Sama cesta je pionir
u takvoj cestogradnji. Takve ceste imate na Velebitu gdje se isto
nalazi zaštićeno područje. Ovo je prva takva investicija u
Međimurju, istraživanja su pokazala da bi trebalo biti dobro.
Mještani Kotoribe su možda očekivali asfaltiranu podlogu, no to
nitko nikada nije spomenuo s obzirom da je to zaštićeno područje,
rekla je Lj. Cividini.
Vijećnik Igor Ivković (HDZ) dotaknuo se pitanja
odlaska liječnika i medicinskog osoblja iz Međimurja, a zanimalo
je da li Županija planira mjere kojima će motivirati njihov
ostanak. Njegovo drugo pitanje odnosilo se na romsku nacionalnu
manjinu i nenamjensko trošenje sredstava socijalne pomoći. Pitao
je “zašto Županija ne poziva korisnike socijalne pomoći na javne
radove kao što to čine druge sredine”.
Župan Matija Posavec je odgovorio da Županija ne daje socijalnu
pomoć pa ne smije ni kontrolirati njezino trošenje. Nastavio je
sljedećim “One općine koje daju jednokratne potpore iz svog
proračuna imaju i pravo kontrolirati ili uklopiti javne radove da
se to odradi. Županija može apelirati i pozvati, što i činimo.
Većina općina ima javne radove, poput Belice, Pribislavca. Ti
načelnici imaju problem s odazivanjem na javne radove i traženjem
nekih prava i u tome im treba pomoć. Želimo uspostaviti sustav da
ima reda, država treba kontrolirati trošenje novca, a pravosuđe
treba reagirati ako dolazi do kršenja. Policija i Centar za
socijalnu skrb moraju dobiti još djelatnika. Želimo da 2
socijalna radnika budu na 30 obitelji, a ne na stotinu kao što je
sada slučaj. Prijedlog je da će se socijalna pomoć isplaćivati u
vaučerima, čime opet neće biti riješen cijeli problem nego jedan
dio”.
Vezano uz liječnike i medicinsko osoblje župan je odgovorio da se
stanje prati na dnevnoj razini. “Županija nema stanove u
vlasništvu, no spremni smo s razgovarati i podržati sve ono što
može pomoći liječnicima. Ako Županija treba sufinancirati kamatu
na kredit, platiti doktorat ili zemljište, to ćemo učiniti. Bojim
se da su puno veći problem plaća i narušeni odnosi u zdravstvenim
ustanovama, no mi nastojimo spriječiti razloge zbog kojih
liječnici odlaze”, rekao je župan.
Vijećnik Nino Vrhar (Živi zid) pohvalio je
Upravni odjel za gospodarstvo i pročelnika Darka
Radanovića i Mašu Tomašić koja u
REDEA-i vodi Odjel za gospodarstvo, rekavši da je njihova
suradljivost i spremnost da pomognu svaku potencijalnu
investiciju na zavidnoj razini. Postavio je pitanje vezano uz
nabavu uređaja magnetske rezonance i dodao kako je uobičajeno da
se uređaj ne kupuje, već uzima na leasing upravo zbog činjenice
da se tehnologija brzo razvija pa se uređaji zamjenjuju
naprednijima.
Župan je odgovorio da je s Ministarstvom zdravstva postignut
dogovor oko nabave MR uređaja i da će kupnja biti sufinancirana
iz oba izvora, županijskog i države. Posebno je istaknuo da će
nastojati još više sredstava za to osigurati s obzirom da
Županija iznimno puno ulaže u ukupan zdravstveni sustav
Međimurja.
– Postupak javne nabave smo završili u par mjeseci, a drugdje oni
traju po dvije godine. Dobili smo nekoliko ponuda, u tijeku je
odlučivanje o odabiru temeljem još nekih karakteristika koje se
procjenjuju. Do kraja listopada bi trebao biti potpisan ugovor.
Procijenjena vrijednost je 8,9 milijuna kuna, a mi smo dobili
ponudu na 8,3 milijuna što je za 563 000 kuna manje. Pored toga,
morat ćemo osigurati i prostor za čiju adaptaciju je procijenjeno
da će stajati 800 tisuća kuna. Taj prostor će se vjerojatno
nalaziti ispod Zavoda za hitnu medicinu, pripremaju se projekti i
samo je jedna osoba u Hrvatskoj certificirana za takve projekte.
Nadamo se da ćemo do kraja godine imati uređaj. Imamo 4 ponude,
postoje 3 vrste magneta (do 0,5 tesla, od 0,5, do 1 tesla i iznad
1 tesla). Naš uređaj će biti oko 1,5 tesla te će biti jedan od
najjačih u tom rangu. Imat ćemo jedan od boljih uređaja i zato to
košta. Vjerujem da ću uskoro s ministrom zdravstva potpisati
ugovor prema kojem će ministarstvo preuzeti 50% troška”, rekao je
župan.
Vijećnik Nino Vrhar je postavio i pitanje kapaciteta deponije u
Piškornici te izrazio zabrinutost da se Međimurskoj županiji
ograniči količina otpada koju će moći deponirati. Župan je
odgovorio kako Piškornica još nije istinski zaživjela te da se
otpad uvelike deponira u Totovcu.
“Kada to saživi, u kojem obimu ćemo odlagati otpad, to je još u
raspravama i kontrolama. Sve se radi sukladno pravilima, politici
gospodarenja otpada i pravilima ministarstva. Trenutno nemamo
nikakvog interesa od Piškornice osim da smo jedna od 4 županije
koje su suvlasnici”, zaključio je župan.
Vijećnik Ivica Baksa (Reformisti) se također
dotaknuo rada nedjeljom u trgovinama, a župan odgovorio da je to
u nadležnosti države. Vijećnica Borka Bunjac
(Živi zid) iznijela je podatak da su ubodi stršljena postali sve
pogubniji po ljude zbog križanja indijskog i autohtonog stršljena
i pitala da li Županija može činiti korake da se gnijezda
stršljenova sustavno uklanjaju. S obzirom da je minulih dana
održan sastanak župana sa predstavnicima zdravstvenih ustanova,
župan je odgovorio da se razgovaralo i o groznici Zapadnog Nila i
o stršljenima.
“Organizacija uništavanja gnijezda stršljenova je na općinama i
gradovima, a dobar primjer je Općina Belica koja reagira na način
da kad im domaćinstva prijave da imaju gnijezdo, Općina zove
Bioinstitut koji rješava uklanjanje i naplaćuje ga od Općine. Na
taj primjer želim da se i drugi ugledaju i da na taj način
funkcioniraju. Za tretiranje komaraca imamo proračunsku stavku, a
ono ovisi o vrsti komaraca i mislim da ćemo iduće godine tome
ozbiljnije pristupiti”, rekao je župan.
Na još jedno pitanje Borke Bunjac, vezano uz zagađenje rijeke
Mure i tamošnjeg odlaganja smeća, župan je rekao da je poslan
službeni dopis hrvatskom veleposlanstvu u Ljubljani i
Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije od kojih je
stigao odgovor da su slovenskim institucijama proslijeđene upute
da prikupe podatke vezane uz rečeno.
“Ako postoji odlagalište otpada u nekim dijelovima Međimurja,
tada općine i gradovi reagiraju kroz komunalno redarstvo, a
temeljem informacija na teren izlaze i rendžeri iz Javne
ustanove”.
Vijećnik Ervin Vičević (Reformisti) zatražio je
pisani odgovor na pitanje koliki iznos naknada i po kojim
osnovama dobiva šesteročlana obitelj, roditelji i četvero djece,
koja je socijalno ugrožena. Odgovor bi trebao dobiti od HZZO-a i
Centra za socijalnu skrb.
Vijećnik Siniša Šalamon (Reformisti) ukazao je
na podatak da su se otvorile mjere 7.2 i 7.4 i da se po provedbi
javnih nabava nitko ne javlja kao mogući ponuđač ili pak se
javljaju ponuđači čije su cijene enormne. Zbog toga su u opasnost
dovedene lokalne samouprave koje potencijalno mogu izgubiti pravo
na korištenje novca fondova. Na to je župan Matija Posavec
odgovorio da je važno dobro planirati.
Vijećnik Matija Žugec (HDZ) pitao je kada će
biti dovršena izgradnja sportske dvorane Osnovne škole Goričan?
Župan je odgovorio da će dvorana biti otvorena do kraja godine te
da je za vanjsko uređenje i još neke radove potrebno 2 milijuna
kuna koje će sufinancirati Ministarstvo regionalnog razvoja i
Ministarstvo znanosti i obrazovanja. “Plan je da nastavkom drugog
polugodišta učenici koriste dvoranu”, rekao je župan. Matija
Žugec je postavio i sljedeće pitanje “Nakon kandidature za EU
Parlament, hoćete li podnijeti ostavku na mjesto župana?”, a
Matija Posavec je odgovorio kako je veliki uspjeh postati
europski parlamentarac i da mu zahvaljuje na dobrim željama.
“Zakon je jasan. Ako župan ode s mjesta župana do prve polovice
mandata, onda idu novi izbori. Nakon dvije godine i jednog dana
mandata, mjesto župana zauzima zamjenik župana. Dužnost
zastupnika u Europskom ili nacionalnom parlamentu je nespojiva sa
dužnosti župana pa mandat prestaje po sili Zakona”, rekao je
župan Posavec.
Vijećnica Nada Lovrec (HSU) je čestitala
Međunarodni dan starijih osoba koji se obilježava 1. listopada,
te postavila pitanje o skrbi Županije za starije osobe.
Čestitkama se pridružio i župan.
Dodao je: “Mi ne možemo kao regionalna uprava utjecati na visinu
mirovina, ali možemo raditi na nekoliko drugih segmenata.
Zahvaljujući Vama i gospodinu Kočili proveli smo
projekt Uskrsnica za umirovljenike s malom mirovinom. Prijavili
smo nekoliko projekata na EU fondove, i to CrossCare koji će
zaposliti 4 fizioterapeuta koji će pružati fizikalnu terapiju za
1075 osoba, zatim projekt Impuls 54+ kojim će se omogućiti
sudjelovanje u kulturno-umjetničkim sadržajima, imamo Centar za
pomoć i njegu u kući čije djelatnice obilaze nemoćne i starije
ljude i voze im hranu i potrepštine. Klubove za starije osobe
imaju neke naše općine i gradovi. Prijavili smo i projekt za
osobe s Alzhaeimerovom bolesti koje bi trebale imati potpuno
financiranje u domovima za starije i nemoćne, i još mnogo drugih
projekata. Kroz zajedništvo i solidarnost, uz pomoć udruga,
možemo biti primjer drugim zajednicama”, rekao je Matija Posavec.
Vijećnik Franjo Cimerman (HDZ) postavio je
pitanje zašto nema investicija u Međimurju i rekao da se iz
poduzeća izvlače profiti. Župan je odgovorio da ima suprotni
dojam i da se na terenu odvija, ipak, nešto drugo.
“I dat ću Vam konkretne primjere. Na području općine Nedelišće
tvrtka Centrometal gradi najveću halu u gospodarstvu Međimurja,
Tehnix je otvorio novu tvornicu i zaposlio 100 ljudi. Danas nam
je na dnevnom redu prodaja zemljišta i nastavak investicije koja
ima potencijal novih zapošljavanja, gospodarske investicije su
vrlo aktivne na području Murskog Središća, Nedelišća, Preloga,
Svetog Martina na Muri… Poduzetničke aktivnosti pratimo i kroz
izdavanje građevinskih dozvola gdje vidimo da se poslovni
objekti, a i stambeni objekti, stalno grade, no tu su i brojne
druge javne investicije u kojima samo Županija provedi projekte
vrijedne nekoliko stotina milijuna kuna, poput Doma zdravlja,
Bolnice, Muzeja, škola, TIC-a i drugih, rekao je.Dodajmo još i
projekte općina i gradova u gradnji vrtića, adaptaciji domova
kulture, aglomeracijama, cestogradnji… i tada možemo raspravljati
o tome ima li ili nema gospodarske aktivnosti”.
Na drugo Cimermanovo pitanje o palijativnoj skrbi u Županijskoj
bolnici Čakovec koja u svojem ustrojstvu nema poseban odjel,
župan je odgovorio da je palijativa u ingerenciji Doma zdravlja
koji za to ima oformljen tim koji je stalno na terenu.
“Otvorenjem novog Doma zdravlja jedan dio će biti osiguran i za
palijativnu skrb. Rekonstrukcijom “stare interne” ćemo dobiti još
dodatnih kreveta pa će pitanje palijativne skrbi doživjeti svoj
novi standard”, zaključio je župan.
Vijećnica Marija Frančić (HSS) istaknula je da
na sjednici Općinskog vijeća Općine Sveta Marija vijećnik
Andreas Lisjak ustvrdio da je na INA-inim
crpkama u Međimurju gorivo skuplje za 7 do 10 lipa, nego što je
to u Koprivnici primjerice. Župan je izrazio iznenađenje ovim
podatkom i rekao da će to ispitati. Na apel Marije Frančić kako
želi da liječnik, specijalist oftalmologije, Zlatko
Šlezak ostane raditi u Županijskoj bolnici Čakovec, “a
čitala je u medijima da odlazi”, vijećnici u Skupštini su se s
odobravanjem nasmiješili.
Župan je istaknuo: “Puno smo razgovarali s doktorom Šlezakom i
uložili puno truda da bude u našoj bolnici. Skoro 4 milijuna kuna
smo uložili u nabavu nove oftalmološke opreme i potrebni su nam
liječnici koji će na njoj raditi. Doktor Šlezak je jedan od
rijetkih koji operira stražnji segment oka, zasad je još uvijek
tu i učinit ćemo sve što možemo da tako i ostane”, završio je
župan, a predsjednik Mladen Novak zaključio skupštinski aktualni
sat.
Nova investicija na županijskom zemljištu
Vijećnici su jednoglasno donijeli Zaključak o prodaji nekretnine
u vlasništvu Međimurske županije, na katastarskoj čestici 1700/17
Čakovec. U stvarnosti to je pašnjak u Ulici bana Josipa Jelačića,
ukupne površine 8.868 kvadratnih metara. Prema pojašnjenju župana
Matije Posavca riječ je o zemljištu za koje je interes iskazao
investitor, a koji najavljuje potencijal zapošljavanja do 150
radnika. Protekne li postupak javnog natječaja prema očekivanja,
ugovor o kupoprodaji bi mogao biti zaključen do kraja kalendarske
godine. Zaključkom Skupštine definirana je tržišna vrijednost
nekretnine u visini 1.910.000,00 kuna (257.615,40 eura).
Bez rasprave, s 31 glasom za i šest suzdržanih prihvaćeno je
Izvješće o radu župana Međimurske županije za razdoblje od 1.
siječnja do 30. lipnja ove godine. Nešto više rasprave pobudio je
prijedlog Odluke o korištenju prekoračenja po poslovnom računu
Županije, kojeg je pojasnio potpredsjednik Skupštine
Dragutin Glavina.
– Radi premošćivanja obveza i situacija
koje su vezane uz projekte financiranje iz EU fondova, ukazala se
potreba za traženjem prekoračenja po poslovnom računu. Period
povrata sredstava iz fondova je dug pa je u tom smislu potrebno
pronaći alternativu da se projekti financiraju i izvedbu do
kraja, kazao je.
U raspravu su se uključili i vijećnici Zlatko Horvat i Franjo
Cimerman, koji je rekao da se Županija opet zadužuje, te
predsjednik Skupštine Mladen Novak ističući: “Najlakše bi bilo da
ništa ne radimo i da samo održavamo hladni pogon. Vjerujem i
siguran sam da su sva izvješća stručnih službi u skladu sa
zakonom i prema procedurama te da ukazuju na realne potrebe. Puno
se radi, puno je projekata aktualno, a EU fondovi traže i
predfinanciranje. Prvo ulažemo, a onda nam se vraća. Naša podrška
u tom smislu i za ovu odluku stoji”, rekao je M. Novak.
Župan Matija Posavec je u svom obraćanju rekao da postoji
značajna razlika između zaduženja i prekoračenja po poslovnom
računu.
– Isplativije je otići u prekoračenje jer je i kamata niža nego
da uzmemo kredit. Zato ćemo tražiti od banaka da nam daju uvjete
za prekoračenje po poslovnom računu. Do kraja ove godine
planiramo završiti brojne investicije no sustav EU fondova
funkcionira da najprije platite izvedene radove nakon čega
tražimo povrat uloženih sredstava koji nam stižu u roku od 90
dana. Što se tiče projekata prekogranične suradnje, njih smo
dužni u potpunosti predfinancirati i tek onda tražiti povrat.
Gradimo tri školske dvorane za koje su se općine kreditno
zadužile, a Županija im financira 60 posto tih kredita.
Kupujemo našoj bolnici uređaj za magnetnu rezonancu, energetski
obnavljamo bolnicu, pred potpisivanjem smo Ugovora za novih 6
investicija u projektu energetske učinkovitosti, a početkom rujna
prijavili smo novih 5 investicija vrijednosti preko 75 milijuna
kuna. Do sada smo isplatili 15,5 milijuna kuna proračunskim
korisnicima i da bi mogli normalno funkcionirati potrebno nam je
prekoračenje po poslovnom računu koje ćemo vratiti trenutkom
povrata novaca iz EU fondova, rekao je župan. Sa 31 glasom za i
šest protiv, Odluka o prekoračenju po poslovnom računu je
donesena.
Jednoglasno i bez rasprave doneseni su zaključci o davanju
suglasnosti na sklapanje ugovora o provođenju DPU-a za
Gospodarsku zonu “Istok – Sjeverni dio” u k.o. Čakovec i DPU-a
“Područja 1” u k.o. Pribislavec te uređenju imovinskopravnih
odnosa u oba predmeta. Jednoglasno je također podržan Financijski
plan i Godišnji plan građenja i održavanja Županijskih lokalnih
cesta koji je pripremljen u Županijskoj upravi za ceste. Prema
riječima ravnateljice Ljerke Cividini, u tim su dokumentima
sadržane potrebe i želje općina te gradova Preloga i Murskog
Središća.
“Sve je uvršteno u plan građenja kako su lokalne samouprave
iznijele, s tim da u taj plan nisu uvrštena sredstva potpore
države, ali biti će u rebalansu. Slijedi i aglomeracija Murskog
Središća i područja Donje Dubrave pa će tu također biti većih
ulaganja”, rekla je Ljerka Cividini.
Bez rasprave i jednoglasno podržani su izvještaji o radu
Zajednice tehničke kulture Međimurske županije, Izvješće o stanju
zaštite od požara i provedba Godišnjeg provedbenog plana
unapređenja zaštite od požara na području Međimurske županije u
2017. godini. Jednoglasno su, također bez rasprave, podržani
prijedlozi da u Odbor za mladež MŽ bude imenovan Nikola
Makar umjesto Ruže Sermek, koja je
imenovana u Odbor za socijalnu skrb umjesto Jasne
Rakić.
Skupštini je dana i informacija o stanju kretanjima međimurskog
gospodarstva u 2017. godini, koju je kroz prezentaciju približio
pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo MŽ Darko Radanović.
Nakon istupa vijećnika Franje Cimermana, koji je istaknuo da su u
informaciji sadržani samo pozitivni primjeri, ali ne i
detektirani problemi međimurskog gospodarstva, Radanović je
predložio da se za iduću godinu o stanju u gospodarstvu pred
Skupštinom dođu očitovati predstavnici FINA-e, Gospodarske komore
i Obrtničke komore MŽ. Cjelovito izvješće i prezentacija o stanju
gospodarstva Međimurske županije nalazi se na Internet stranici
Međimurske županije.