Niži PDV u idućoj bi godini trebao pojeftiniti većinu hrane
Da će se u sklopu porezne reforme smanjiti PDV na dio hrane i
pelene, znalo se od srpnja kada je predstavljen prijedlog
rasterećenja teških 2,8 milijardi kuna koja nas očekuju u idućoj
godini, ali ministar financija Zdravko Marić
uspio je iznenaditi smanjivši PDV na sve lijekove na svega 5
posto. Uz to poslušao je i apele poslodavaca koji su tražili veći
prostor za nagrade za svoje zaposlenike pa je najavio da se od 1.
prosinca povećava neoporezivi dio za nagrade poput božićnica ili
bonusa sa sadašnjih 2500 kuna na 7500 kuna. Večernji list na
svojim konferencijama “Hrvatska kakvu trebamo” progovarao je o
nužnosti ovih poteza koji su naposljetku i usvojeni.
Zaposlenici došli na svoje
Uz kruh, mlijeko, knjige i novine od Nove godine najniža stopa
PDV-a primjenjivat će se i na sve lijekove. Do sada je niska
stopa vrijedila samo za lijekove na recept. Na lijekove bez
recepta Hrvati potroše oko 560 milijuna kuna godišnje. U tom je
iznosu bilo 112 milijuna kuna PDV-a. Na jedan lijek koji se plaća
20 kuna plaćali smo četiri kune PDV-a, a sada bismo trebali
platiti svega 80 lipa pa bi lijek trebao biti 3,2 kune jeftiniji.
To će biti velika pomoć starijim i siromašnijim građanima kojima
se i najlakše može pomoći kroz niži PDV. Uz prethodna olakšanja
iz 2017. dvije trećine potrošnje građana s najnižim primanjima
oporezuju se po sniženim stopama PDV-a. Nova pravila pojeftinit
će i hranu.
Svježe i rashlađeno meso, kobasice i ostali klaonički proizvodi,
svježa ili rashlađena riba, mekušci, svježi ili rashlađeni
rakovi, od jastoga, hlapova do škampi i kozica, trebali bi biti
jeftiniji zbog primjene porezne stope od 13 posto. Sniženja bi se
trebala vidjeti i na cijenama voća, svježeg i osušenog, jaja,
povrća, orašastih plodova. Snižena stopa primjenjivat će se i na
isporuku žive stoke i žive ribe.
Valja podsjetiti da je kroz smanjenje PDV-a početkom 2017. godine
već snižena cijena ulja i masti, kao i režijski troškovi
električne energije, vode i odvoza otpada. Niži PDV na dječje
sjedalice za automobile i dječju hranu širi se i na pelene pa će
i mladim roditeljima biti lakše. Podsjetimo, povoljnija su
oporezivanja ulaznica za koncerte, urni i lijesova, sadnica te
gnojiva. Poduzetnicima se ponovno priznaje pravo pretporeza
obračunatog za najam ili nabavu osobnih automobila do 50 posto
njegove vrijednosti.
I zaposlenici su došli na svoje, naročito oni u srednjem
menadžmentu, odnosno oni s malo boljim primanjima. Naime, oko 900
tisuća građana s podizanjem razine osobnog odbitka na 3800 kuna
mjesečno već je prestalo plaćati porez na dohodak pa im se više
ni ne može pomoći kroz izmjene poreza, ali može se pomoći onima
koji stvaraju da ostanu u Hrvatskoj. Novim izmjenama građani koji
imaju srednje velika primanja više neće plaćati najvišu stopu
poreza na dohodak. Ona će se primjenjivati tek na neto plaće veće
od 23 tisuće kuna, što je potpuni zaokret u oporezivanju plaća u
odnosu na politiku SDP-ove Vlade u mandatu Slavka
Linića koji je najveću poreznu stopu primjenjivao već i
na primanja veća od 8000 kuna neto.
I to nije sve! Odluka ministra Zdravka Marića da neoporezivi dio
nagrade za zaposlenike poveća s 2500 kuna na 7500 kuna godišnje
mogla bi povećati božićnice. Večernji list pozivao je na takvu
odluku, a žestoko su lobirali u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
Odluka će se početi primjenjivati već od početka prosinca ove
godine pa se očekuje da će se već ove godine osjetiti u kućnim
budžetima kroz osjetno veće božićnice. Poslodavci se sada mogu
iskazati jer ih porezno opterećenje više ne priječi da nagrade
svoje zaposlenike. Poslodavci su tražili i mogućnost plaćanja
stambenih troškova i obroka za svoje zaposlenike ili pak
neoporezovanu 13. plaću, ali će se zasad morati zadovoljiti ovim
iskorakom.
Viši zdravstveni doprinos
Opća stopa PDV-a prema planu Vlade snizila bi se na 24 posto za
nešto više od godinu dana, ali podsjećamo da je plan vrijedio i
za ovu godinu. U raspravi se došlo do zaključka da će ciljane
mjere kojima će se postići rasterećenje veće od 1,4 milijardu
kuna postići veći efekt na kućne budžete nego snižavanje opće
stope PDV pa se možda i iduće godine dogodi slična
polemika.
U sklopu Marićeve porezne reforme mijenjani su i doprinosi.
Ukidaju se doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju
nezaposlenosti i za zaštitu zdravlja na radu. Istovremeno će se
povećati doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 posto na 16,5
posto. Doprinosi za mirovinsko osiguranje ostaju jednaki. Ukupni
efekt je rasterećenje plaće, ali za minimalnih 0,7 posto. U
kunama riječ je o rasterećenju za 900 milijuna kuna, ali
poduzetnici upozoravaju da je privatnom sektoru rasterećenje
svega pola milijarde kuna, što je rasterećenje od svega 500 kuna
godišnje za svakog njihova zaposlenika.
Paket od devet poreznih zakona uključuje i smanjenje porezne
stope poreza na promet nekretninama s 4 posto na 3 posto,
rasterećenje stipendija i prijedlog povećanja paušala za male
iznajmljivače u turizmu s granice od maksimalno 300 kuna po
krevetu godišnje na 1500 kuna po krevetu. Ipak, koliki će paušali
biti, ovisit će o općini ili gradu koja će odlučiti o iznosu u
predloženom rasponu. Porezna reforma otišla je korak prema nižim
porezima, ali potrebno je gospodarstvo učiniti konkurentnijim,
plaćanje poreza jednostavnijim kako bismo mogli biti privlačna
investicijska destinacija. Radikalan rez parafiskalnih nameta
mogao bi u tome pomoći, ali ga još nema.