U priopćenju iz Piškornice zanimljivo je i obrazloženje zašto je ta tvrtka odustala od kupnje MBO-postrojenja u Brezju, koje ipak namjerava kupiti Grad Varaždin.
Tvrtka Piškornica odgovorila je na izjave varaždinskog župana
Radimira Čačića da će se varaždinske
bale morati zbrinjavati upravo preko Regionalnog centra za
gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica.
Izjavio je to župan na sjednici Županijske skupštine održane 29.
studenoga, odgovarajući na pitanje vijećnika
Božidara Hajsoka (HNS) o toj temi.
Čačić je tada, pozivajući se i na svoj razgovor s ministrom,
iznio stav da se balirani otpad u Brezju mora riješavati preko
Piškornice, a ne izravno preko MBO-a koji se nalazi na ulazu u
Varaždin.
Priopćenje prenosimo u cijelosti.
– Povodom medijskih napisa vezano uz izjavu župana Radimira
Čačića da će se varaždinske bale zbrinuti na odlagalištu otpada
Piškornica, Piškornica d.o.o. ovim putem odlučno demantira takav
medijski navod izvučen iz konteksta njegovog izlaganja.
RCGO Piškornica jedan je od kapitalnih infrastrukturnih objekata
unutar sustava gospodarenja otpadom i kao takav uvršten je u Plan
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. –
2022. godine, a njegova uloga i obaveza je također utvrđena i
Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Centar će od 2023.
godine, kada je terminskim planom definiran početak rada,
zaprimati na obradu ‘svježi’ komunalni otpad s područja
četiri županije sjeverozapadne Hrvatske pa tako i grada
Varaždina.
(Poslušajte cjelovitu izjavu župana Radimira Čačića)
Studijsko-projektna dokumentacija izrađena je dakle na bazi
cjelokupnih količina preostalog miješanog komunalnog otpada sa
područja obuhvata RCGO-a, a prihvat otpada u Centar računa se na
temelju godišnje proizvodnje otpada na tom području i
projekcijama količina koje će se obraditi u primarnoj i
sekundarnoj selekciji od dana otvaranja centra.
Stoga, ‘varaždinske bale’ nisu obrađivane u sklopu
projekcija prihvata otpada na RCGO Piškornica, jer je to otpad
koji je nastao u prijašnjem razdoblju i njegovo zbrinjavanje će
se rješavati u drugom postupku koji je najbliži sanaciji divljih
odlagališta.
No važno je naglasiti da su svi JLS-ovi, pa tako i Varaždin,
sukladno važećoj regulativi i Sporazumu koji je potpisan sa RCGO
Piškornica, u obavezi preostali otpad dopremati u Centar, jer su
te količine otpada u vremenu od rada Centra uračunate u već
spomenutoj studijsko-projektnoj dokumentaciji pa i studiji
isplativosti rada Centra.
S druge strane, problem bala opterećen je brojnim sudskim
procesima čije vrijeme rješavanja i ishod su vrlo neizvjesni te
stoga rješavanje te problematike u sklopu RCGO Piškornica donosi
prevelike rizike za realizaciju projekta koji je proglašen
strateškim projektom Vlade RH i 85% je sufinanciran EU
sredstvima.
Kako smo to već više puta komunicirali, kapacitet odlagališta
Piškornica je definiran na ukupni prihvat od 152.000 tona do
otvaranja RCGO-a i Plan popunjavanja kapaciteta odlagališta
usklađen je s terminskim planom realizacije projekta RCGO
Piškornica te ne postoji mogućnost njegovog proširenja. Početkom
rada Centra zatvorit će se sadašnje odlagalište Piškornica.
Navedeni Plan popunjavanja kapaciteta odlagališta obuhvaća samo
svježi komunalni i neopasni industrijski otpad s područja četiri
županije sjeverozapadne Hrvatske.
U pogledu planova prethodne Uprave i namjeri preuzimanja MBO
postrojenja u Varaždinu, Piškornica d.o.o. je početkom ove godine
na prijedlog Uprave i uz suglasnost Skupštine društva donijelo
odluku o odustajanju od namjere kupnje MBO postrojenja u
vlasništvu C.I.O.S.-a.
Društvo Piškornica – sanacijsko odlagalište d.o.o. bilo je,
tijekom 2016. i 2017. godine, zainteresirano za akviziciju MBO
postrojenja iz Varaždina te su na temelju toga i izrađeni pravni
i financijski ‘due dilligence’ stanja u društvu C.I.O.S. MBO
koje upravlja navedenim postrojenjem. Nakon dolaska nove uprave
napravljena je dubinska i detaljna analiza navedenih dokumenata
te je utvrđeno kako C.I.O.S. MBO ima značajne dugoročne i
kratkoročne obaveze, posluje s negativnim kapitalom svake godine,
izloženo je neizvjesnosti brojnih sudskih procesa, potrebno je
uložiti još značajna sredstva kako bi se postrojenje koje
godinama nije radilo u punom kapacitetu stavilo u funkciju te
kako postrojenje nema zaokružen sustav obrade, odnosno ne
posjeduje završnu fazu biološke obrade otpada. Pored toga
navedeno postrojenje nije prepoznato kao dio sustava gospodarenja
otpadom u Republici Hrvatskoj, odnosno zbog činjenice da u tom
postrojenju nema druge faze biološke obrade otpada ono nije
uvršteno u Plan gospodarenja otpadom RH kao jedan od centara za
gospodarenje otpadom što su potvrdili i odgovorni ljudi iz
Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Uz sve navedeno,
potpuno je nelogično provoditi pripremu i realizaciju
suvremenijeg i cjelovitog postrojenja koje ima potporu
Ministarstva, države RH, EU i JASPERS-a, a u isto vrijeme ulaziti
u kupoprodaju postrojenja koje nema zaokružen sustav i koje Plan
gospodarenja otpadom RH ne prepoznaje unutar propisanog sustava
gospodarenja otpadom u RH – stoji u priopćenju.