Književnik iz Varaždina, Alen Sambolec, odabrao je Međimursku županiju, kao županiju Zrinskih za predstavljanje svog romana prvijenca, naziva Bitka.
Radi se o opsežnom povijesnom romanu, pisanom na tradicionalan način, ali ujedno prilagođenom svim uzrastima, čije su predstavljanje u Čakovcu organizirali Matica hrvatska – ogranak Čakovec, Zrinska garda Čakovec, Družba Braće hrvatskog zmaja i nakladnička kuća Tonimir. Okosnica djela Sigetska je bitka temeljena na povijesnim izvorima, te ujedno osmišljena na način da daje povod svakom tko je pročita da krene u daljnje istraživanje i otkrivanje svih događaja koji se dotiču davne 1566. godine.
“Sve što ste ikada željeli znati o Sigetskoj bitci, sada imate na jednom mjestu, u ovoj knjizi”, naglasio je književnik Denis Peričić predstavljajući djelo, dok je autor objasnio kako mu je cilj bio istaknuti naše heroje, poput Nikole Šubića Zrinskog. “Naši mladi uče i prepoznaju mnoge heroje i velikane, dok za naše ne znaju. Mi ne trebamo izmišljati velika imena, jer u našoj povijesti oni postoje, samo ih trebamo otkriti i istražiti našu slavnu prošlost.
To sam želio i ovim djelom”, objasnio je Sambolec, inače vjeroučitelj koji je upravo zbog svog rada s mladima težio i tome da roman približi svim uzrastima te da prenese prave povijesne vrednote te prikaže stvarne junake za identifikaciju i izgradnju svojih života na pozitivnim vrijednostima.
Suvremeni koncept donosi detalje tadašnjeg vremena, tijek bitke, ali ujedno i na impresivan način pokazuje zasebni svijet s osmanske strane. Ono što djelu daje dozu posebnosti je i činjenica kako je koncipirano kronološki, s aspekta neposrednog svjedoka. Uz autora o knjizi su govorili i predsjednik čakovečkog ogranka Matice Ivan Pranjić koji je istaknuo kako je prvi tekst o Sigetskoj bitci napisan davne 1566. godine, dok je ova je knjiga nastavak toga, ali ujedno i uvertira u obilježavanje velike ovogodišnju 450. obljetnice bitke.
Tajnik Zrinske garde, Bojan Kocijan istaknuo je kako je ovo već druga knjiga u veljači koja govori o obitelji Zrinski, nakon one Darka Varge, o hrani u doba Zrinskih. “Nadam se da Sambolec neće s ovom knjigom stati s pisanjem o Zrinskima, jer se o njima zaista ima što napisati”, pritom je napomenuo. Župan Međimurske županije Matija Posavec nadovezao da kao županija koja nosi ime naše velikaške obitelji moramo zajednički dati doprinos i pokazati odgovornost prema baštini Zrinskih te objasnio kako je na sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora jednoglasno usvojen prijedlog odluke o proglašenju 2016. spomen – godinom Nikole Zrinskog.
Nadovezao se i kako se prilikom nedavnog službenog posjeta Republici Turskoj u razgovoru s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, ali i prilikom susreta s Veleposlanikom Turske u RH Ahmetom Tutom dotaknuo teme obilježavanja obljetnice Sigetske bitke.
“Iako ona za nas ima poseban povijesni značaj, Turci je štuju ne zbog ishoda, već zbog velike uloge njihovog vojskovođe, Sulejmana. Biti će stoga to prilika za povezivanje zemalja Hrvatske, Turske i Mađarske, čija su dodirna točka upravo Zrinski i njihova slavna prošlost”, dodao je međimurski župan i pohvalio autora na iscrpnom romanu čime sigetski junaci nastavljaju živjeti među nama.
Sambolec, kojeg struka vidi kao nasljednika velikana poput Augusta Šenoe i Josipa Eugena Tomića, nagovijestio je nadolazeći projekt na kojem radi, roman povijesne tematike kroz prizmu 12 likova, o 1776. godini kada je tadašnji glavni grad Hrvatske, Varaždin, opustošio požar. Prije toga, u noći hrvatske knjige, 21. travnja, najavio je predstavljanje djela Bitka i u Varaždinu.
