Još jednim nastupom od puna dva sata, i to pred domaćom publikom, stand up komičar Vlatko Štampar u Atriju čakovečkog Soho bara još je jednom pokazao zašto je miljenik publike.
Vlatko Štampar, višestruki pobjednik open mic večeri u rodnom se Čakovcu, pred velikim brojem ljudi, kakav možda nitko nije ni očekivao, predstavio s repertoarom za koji se može reći da je presjek njegove uspješne karijere stand up komičara.
– Ovo mi je prvi one man show od nekih sat i pol vremena ( bilo je na kraju puna dva sata), kazao je uoči samog nastupa Štampar, u kojem predstavljam jedan “komplet fora” koji je meni izuzetno drag i s kojim se koristim na posljednjih petnaestak nastupa, tako da mogu reći da je nekih četrdesetak minuta programa ono s čim sam se već prije dvije godine predstavio u Centru za kulturu, ali je zato tu nekih sat i pol vremena nečega što čakovečka publika još nije imala prilike čuti.
Taj nastup u CZK-u prije dvije godine mi je bio i zadnji nastup u Međimurju, jer nekako je zbilja najteže nastupati doma, pred ljudima koje znam, i koji znaju mene. Kad je to negdje vani, gdje te nitko ne poznaje puno je lakše, a ovo kada ti se s poznatom facom sretne pogled pomalo pada i koncentracija, jer to je netko koga znaš iz osnovne, srednje škole, počinješ razmišljati, previrati po sjećanju, a negdje, gdje nikoga ne poznaš to je samo lik, baka, dijete , žena ….
Ipak, jedan od najdražih nastupa do sada bio mi je taj čakovečki od prije dvije godine, jer znao sam ljude, znam gdje se izlazilo, znam domaće fore i neke lokalne stvari što dosta pomaže u nastupu. Recimo, kad nastupam u Karlovcu nemam pojma u kojem “bircu” su narodnjaci, gdje su koga “spikali”, a doma je lakše povezati stvari i znaš već otprilike kako tko diše.
Kada je riječ o najtežem nastupu u dosadašnjoj karijeri, on se dogodio u selu Hrastovsko kraj Ludbrega, otkrio nam je Štampar. Naime, vlasnik birca unajmio nas je za nastup na kojem smo očekivali nekakvih petnaestak, dvadeset lokalnih faca, kojima ćemo “prodati ” par dobrih fora. No, fešta je bila u dvorani kraj nogometnog igrališta u kojoj je već bilo tristotinjak ljudi, a onaj muški dio populacije dobro “nacvrcani”. Tamo smo stigli u pola devet, nastup je trebao početi u pola deset, što znači da su još punih sat vremena imali za “tankanje”.
Tako je usred nastupa kolege, kojeg nitko zapravo nije ni slušao, na pozornicu došao tip iz prvog reda koji mu je uzeo mikrofon iz ruke i objasnio “….nezanimljiv si, očemo bend”. Nakon toga nam je vani ispred dvorane i gazda objasnio da smo popušili gažu (a skoro i batine), pa nam nije preostalo ništa drugo nego da se spakiramo doma.
O tomu koliko je stand up skliski teren, Štampar smatra da se bilo koja stvar iz života može ispričati na jedan smiješan način, samo potrebno ju je dobro upakirati i još bolje tempirati. Fora može tako biti takva, da je na granici gadljivosti, a nema ni jedne psovke, dok se s druge strane može pretjerati s neukusom koji nema veze s bilo kakvim humorom. Tako su vjerovali ili ne, najgadnije one koje su istinite, jer čovjek ne može izmisliti toliko gadnu stvar od one koja se nekome u životu uistinu dogodila.
Vlatko već ima pripremljen i novi materijal za predstavu od sat i pol vremena, ali o tomu gdje će biti premijera još nije odlučio. – Na njemu će se naći ponovo svega, od religije, seksa, ljubavnih veza, kaže Štampar, i on bi trebao biti zreliji, s novim forama, ali i onim starima koje će biti ipak malo osvježene i “sfriškane”, izvađene iz naftalina, ali na novo spojene, tako da bi i taj program trebao biti jako dobar.
Za kraj, Štampar je otkrio da naziv predstave “Bratec je trd” zapravo dolazi još iz davnih vremena kada je kako klinac u kasnim noćnim satima prije spavanja znao pogledati slovenski Pop TV i Kanal A, na kojima se u oglasima, u pauzi filma (koji su išli primjereno uz taj termin i određenu seksualnu orijentaciju)znao pojaviti nabildani frajer koji je samo gledao u kameru uhvatio se za svoju muškost i nekoliko puta znao reći “Pridi, bratec je trd”.
