Podrumska scena bila je središnje mjesto varaždinske scene proteklih desetljeća. Nema tko dolje nije svirao...
Varaždin je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji već
godinama (čitaj: desetljećima) nema primjeren prostor za
održavanje koncerata, piše Filip Kušter za Glazba.hr.
Nije to velika tajna, priznat će i političari koji nisu uložili
dovoljno truda da se nešto ‘gradsko’ ostvari, a publika će uvijek
pronaći zaobilazne pravce kojima će doći do cilja. Cilj je
više-manje uvijek isti – prostor za koncerte svede se na kafiće,
raznorazne dvorane i prostore kojima primarna pa ni sekundarna
svrha ne izgleda kao nešto gdje biste očekivali koncert
afirmiranih i neafirmiranih bendova te glazbenika.
Cijela situacija s prostorom može se postaviti i ovako – možda
ćemo upravo taj desetljećima tražen prostor u Varaždinu pronaći
na mjestu koje svi Varaždinci znaju. U sklopu Hrvatskog narodnog
kazališta u Varaždinu, ako uđete na ulaz s bočne strane zgrade,
prođete nekoliko stepenica prema dolje i put vas ne odvede u
kafić, pronaći ćete nešto za što će generacije Varaždinaca reći
da je kultno mjesto.
Kultni Rogoz, scena koja se često naziva
podrumska ili komorna (ovisno o prigodi), na dobrom je glasu kod
onih koji su na njoj svirali ili je u neko vrijeme u prošlosti
posjetili. Većina takvih sjećanja seže u devedesete i rane
dvijetisućite, ali o glazbi ćemo nešto kasnije. Scena Rogoz
daleko je od prostora gdje se ‘samo’ održavaju koncerti: kroz
desetljeća, Rogoz je postao multifunkcionalan za razna događanja,
ponajviše vezano uz teatar, predstave HNK u Varaždinu i
gostujućih kazališta. No, krenimo redom.
Stogodišnji velikan glumišta
Nije slučajno da scena nosi ime Zvonimira
Rogoza. Ako želimo doći do glazbenog dijela scene,
nezaobilazan je onaj glumački, definiran monodramama, komornim
predstavama, komedijama… U vrtlogu kulturnog života u Varaždinu
u prvoj polovici 20. stoljeća našao se kazališni i filmski glumac
te redatelj Zvonimir Rogoz. Glumačka je to veličina koja je
naobrazbu stjecala u Beču i Zagrebu, njegovom rodnom gradu, a u
Varaždinu je bio prvak kazališta između 1915. i 1920.
godine.
Međunarodni je ugled stekao u Pragu, a jedan od svojih
najslavnijih filmova Ekstaza snimio je s glumicom Hedy
Lamarr. Kasnije je Rogoz bio član zagrebačkog HNK,
Gavelle, Teatra &TD… Svojedobno je bio najstariji aktivni
glumac na svijetu. Scena je po glumcu nazvana još za njegova
života – 1978. otvara se Scena Zvonimir Rogoz, dok glumac umire
1988., u 101. godini. Prema toj računici, ove godine Scena Rogoz
obilježava 45 godina rada.
Disco večeri u Rogozu
Sedamdesetih i osamdesetih u Rogozu, uz sve ostale društvene
događaje, posebno mjesto zauzimaju disco večeri. Tada iznimno
posjećene diskoteke, mjesta gdje je izlazila većina mladih tog
doba, bile su centar noćnog života i pravo mjesto za zabavu.
Rogoz po tome nije bio iznimka te su ciljane večeri u godini bile
rezervirane za glazbu i ples.
Uz to, kazalište nije zanemarivalo prostor i scenu koja prima do
120 sjedećih mjesta. Izvodio se u Rogozu Mali princ, pisalo se o
gostovanju londonskog glumca Briana D. Barnesa s
monodramom Tri čovjeka u čamcu, kasnije se pojavljuju komedije
Bogi Ivač, Dimnjačar, drame Miroslava Krleže. Sve su to predstave
s manjom glumačkom postavom i nezahtjevnom scenografijom zbog
veličine prostora. Rogoz se nalazi ispod glavne scene
varaždinskog HNK, kružne je arhitekture s crnim zidovima i niskim
stropovima.
Podrumska scena nakon obnove (Foto: HNK u Varaždinu)
Neposredan kontakt s publikom
Naizgled mračan prostor brzo usiše gledatelja te mu sve što se
događa na pozornici zaokupi pažnju, ali kako je napisala
redateljica Lea Anastazija Fleger u svom
diplomskom radu, ‘Rogoz nikad nije bio klasična scena niti je
prvotno bio mišljen kao igraći prostor, dok ga karakteriziraju
manje tribine različite visine koje postupno povisuju
publiku’.
Tu se pred izvođača stavlja dodatni teret – malošto ga štiti od
publike, potrebna je njegova stopostotna posvećenost nastupu te
gledatelji uviđaju sve do najmanjeg detalja. Nema moćnih
reflektora, arhitektonskih zahvata koji odvlače pažnju ili
pozadine koja bi predstavljala utočište za skrivanje – ukratko,
pozornica je to koja predstavlja glumca, glazbenika, izvođača,
umjetnika, performera upravo onakvim kakav jest.
Programom bogate devedesete
Devedesetih su se u Rogozu nanizali tada aktualni izvođači
glazbene scene – od Hladnog piva, Urbana, Kojota,
Vještica pa do Vlatka Stefanovskog i
njegovog tria, uz nezaobilazne lokalne snage poput
Haltera, Eona, Dobrih duhova, NKV-a, Directed
Crewa… Aktivan je bio i festival underground glazbe,
Nemreš glaubat, za neafirmirane i afirmirane varaždinske
bendove.
Svemirko (Foto: MOP)
Novinar Ivica Bađun u Varaždinskim vijestima
prije gotovo 30 godina piše nešto što bi neki potpisali i danas:
‘Podrumska scena Rogoz nastavlja biti jedini prostor u našem
gradu u kojem se relativno redovno održavaju zanimljivi rock
koncerti. Koncert nazvan Last Singing Dinosaur nastavlja
svojevrsnu tradiciju jer već treću godinu zaredom skupina
entuzijasta organizira skupne koncerte pod tim imenom.’ Tako je
uz već nabrojene dodao bendove – Krankenhaus, The
Cardinals, Trauma, Ograda… Svi su oni tada, uz još
nekolicinu, činili okosnicu scene.
Trauma (Foto: Goran Štimec)
Prolaskom i odmakom od ratnih godina te dolaskom novog tisućljeća
u Rogozu nastupaju strani punk-rock bendovi, održavaju se rock
jam sessioni, razni partyji, obljetnice, književne večeri,
radionice, humanitarke, a priliku dobivaju tada nove snage poput
Cold Snapa (metal benda koji je ove godine
proslavio 20 godina od osnivanja), Sowas, Sagana, Drone
Huntera i ostalih. Da objedinimo i bez pretjerivanja, u
Rogozu se nanizala čitava varaždinska glazbena scena.
Sowas (Foto: Varaždinski.hr)
Važna obavijest
Svakako je jedna od zanimljivosti ta da je prvi nastup
Boba Dylana u Hrvatskoj, koji se održao 2008. na
Radar festivalu na stadionu Varteksa, potvrđen
upravo na konferenciji za novinare u Rogozu. O Dylanovoj
glazbenoj i intelektualnoj veličini ne trebamo puno diskutirati,
a ova mala crtica o najavi prvog koncerta jednog Nobelovca i
najvećeg kantautora 20. stoljeća u Hrvatskoj i to još u jednom
‘malom’ Varaždinu, ostat će više nego simbolički urezano u
povijest Rogoza.
Posljednjih godina, ako se držimo glazbenog dijela, uz nekoliko
koncerata i manjih festivala godišnje, Rogoz se puni u dane pred
praznike ili blagdane, kada se neka ‘stara’ ekipa vrati u
Varaždin te posjeti omiljeno mjesto, u kojem uz društvo uživa u
dobro poznatom okruženju, po mogućnosti uz koncert ili DJ-a. Kao
što smo spomenuli, ove godine Rogoz slavi 45 godina, a zgrada
kazališta 150 godina, što je za grad velika obljetnica.
Uz već nekoliko obljetničkih programa koji su se odigrali,
podrumska scena prošle je godine doživjela rekonstrukciju i
obnovu. U njenom izgledu nije se puno toga promijenilo, ostao je
to dobro poznati interijer koji je dobio moderniju rasvjetu,
zvučnu opremu te je uz građevinsko-obrtničke zahvate postao
spreman za najviše standarde u suvremenim kazališnim (i ostalim)
produkcijama. Treba napomenuti da Rogoz nije nužno prostor za
sjedeće koncerte – kada se maknu stolice, njegov kapacitet širi
se do preko dvjestotinjak mjesta.
Nova povijest se piše
Upravo je na otvorenju novoobnovljene scene početkom 2023. godine
bilo vrijeme za povratnički koncert. Dovedena je legenda hrvatske
glazbene scene Stjepan Jimmy Stanić i The Boys,
a u rekordnom su roku rasprodali prostor pa su uskoro zasvirali i
na Velikoj sceni par metara iznad, s obzirom na to da ona prima
gotovo tri puta više gledatelja.
Jimmy Stanić (Foto: Varaždinski.hr)
Koliko je Rogoz brzo moguće ukalupiti u program, moglo se vidjeti
i tijekom održavanja 21. Fontana Blues Festivala
u srpnju. Inače se FBF održava na Kazališnom trgu ispred zgrade
HNK, ali je zbog vremenskih neprilika manifestacija vrlo brzo
pronašla novi dom – Rogoz je tako postao spasitelj usred ljetnih
oluja. Festivali mu i tako nisu strani.
Što se tiče budućnosti Scene Zvonimir Rogoz, o njoj je nedavno
govorila Senka Bulić, intendantica HNK u
Varaždinu.
– Pokušavam otkriti što više umjetnika, nedavno je nanovo otvoren
Rogoz i pokušavamo tamo pokrenuti muzičku scenu. Moramo prvo
krenuti s jačim imenima da bismo uopće dobili ljude. Sve kako bi
ta scena ponovno zaživjela i kako bismo pridobili mlade koji
nemaju to sjećanje Varaždinca na Rogoz. Želimo ih privući
koncertima i predstavama, a imamo takav repertoar koji bi njima
mogao biti zanimljiv – izjavila je Bulić.
Vojko V (Foto: Varaždinski.hr)
Proteklih dana Rogoz je ugostio Vojka V,
izvođača koji u Varaždinu, osim festivalskog nastupa na
Špancirfestu, nikad nije imao priliku svirati u klupskom
okruženju. Ubrzo nakon toga održan je ŽEC fest,
koji je ujedinio varaždinske rock i metal podzemlje. A ovaj
vikend donio nam je koncert varaždinskih bendova
Neon Iglu i Sagan.
Devastation na Žec Festu (Foto: Varaždinski.hr)
Kotač povijesti zakotrljao se još jednom te se čini se da će
publika uvijek imati to jedno mjesto koje će odzvanjati glazbom.