'Volim reći da je dobar učitelj onaj koji nađe balans u generacijskom jazu i može se prilagoditi razinu podučuvanja koju će učenici razumjeti i doživjeti pozitivno'...
Na Dan učitelja, 5.
listopada, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike
Hrvatske nagradilo je 510 najuspješnijih
odgojno-obrazovnih radnika u školskoj godini 2018./2019. temeljem
odluke Povjerenstva za nagrađivanje.
Patrik Majcen jedan je od nagrađenih
učitelja prirode i biologije Osnovne škole
Trnovec, a nagrađen je ‘za održana predavanja na
županijskoj i međužupanijskoj razini, dijeljenje primjera dobre
prakse, doprinos struci radom u strukovnoj udruzi, sudjelovanje u
projektu i organiziranje javnog događaja’.
– Magistar sam edukacije biologije i kemije. Diplomirao sam na
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 2015. godine.
Neposredno nakon toga zaposlio sam se u Osnovnoj školi
Rapska u Zagrebu. Svoj rad odlučio sam nastaviti u Osnovnoj
školi Trnovec u kojoj radim već dvije godine kao učitelj prirode
i biologije – kazao je uvodno Patrik, naglasivši da je prije
zaposlenja u prosvjeti bio aktivan član Sportskog plesnog saveza.
– U deset sam godina proputovao veliki dio Europe, proučavajući
različite tehnike poučavanja te ih u končanosti primjenjivao u
našoj domovini kako bih pomogao plesnim natjecateljima doći do
željenog cilja.
Radi na različite načine
S učenicima, ističe, radi na različite načine – od
frontalnog načina (metoda gdje učitelj ima ulogu
predavača) do suvremenih metoda aktivnog učenja
koje često prakticiraju u paru ili grupi.
– Kao općeprihvaćenu metodu smatram i korištenje
informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u procesu učenja i
poučavanja. Korištenjem digitalnih obrazovnih sadržaja imam
mogućnost pripreme i organizacije nastave na fleksibilan,
kreativan i inovativan način u skladu s potrebama i mogućnostima
učenika koje poučavam. Često koristim i ulazne kartice kako bih
mogao procijeniti predkoncepcije ili miskoncepije s kojima
učenici ulaze u nastavni sat.
Drugim riječima, zanima ga koliko znanja učenici već imaju o
nekoj temi ili što misle o tome.
– Upravo tih par minuta na početku sata govori mi kako bi sat
mogao teći. Broj učenika u razredu prema Pravilniku o broju
učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i
odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi može iznositi od 14
do 28. Kako je raspon velik, broj učenika u razrednom odjelu
prevaga je za korištenje određene metode – opisao je.
Osim redovne nastave u učionici, pokrenuo je prvi
edukacijsko-rekreacijski kamp za učenike osnovnih škola
uz rijeku Dravu, a s obzirom na velik odaziv
učenika vidi se da su djeca to jako dobro prihvatila, istaknuo
je.
Dobivena nagrada za njega je ‘znak i potvrda kvalitetnog i
ustrajnog rada’.
– Ideje, projekti te redovne aktivnosti s učenicima urodili su
plodom te sam prema kriterijima nagrađivanja Ministarstva
znanosti i obrazovanja izabran među 510 najboljih u Republici
Hrvatskoj. Organiziranje kampova u prirodi, priprema znanstvenog
sajma za učenike osnovnih škola iz cijele županije, predavanja o
uporabi IKT tehnologije, neke su od aktivnosti koje su mi
donijele bodove potrebne za prijavu na natječaj.
Kroz cijelu godinu bilo je ugodno stvarati u motivirajućoj
amosferi uz maštovite i vrijedne kolegice i kolege te uz podršku
ravnateljice i stručnog tima, rekao je.
– Imao sam i potporu Općine Trnovec Bartolovečki kojoj je
stalo do zajednice zbog čega projekti dobivaju drugu dimenziju. I
na kraju, učenici koji su glavni akteri projekata ujedno su
mjerilo mojih postignuća, koji svojim predanim radom pokazuju da
su spremni ulagati svoje vrijeme u napredak znanosti i
obrazovanja. Ima ljudi u prosvjeti koji rade izvanredno, ali za
njih se ne čuje dovoljno te se nadam da će se nagodinu i oni
prijaviti.
Ima mjesta za napredak u obrazovnom sustavu
Današnju situaciju u obrazovnom sustavu Hrvatske
komentirao je ovako:
– Obrazovni sustav ima i uvijek će imati mjesta za napredak.
Obrazujemo se cijeli život, kroz institucije ili razne medije.
Razlika je u tome hoćemo li se obrazovati zbog osobnog ili
profesionalnog napretka. Ključna riječ je prilagodba. Poznato je
da su generacije (Baby Boom(ers), Generacija X, Generacija Y,
Generacija Z) obilježene različitim događajima, tehnološkim
postignućima i životnim stilom. Volim reći da je dobar učitelj
onaj koji nađe balans u generacijskom jazu i može se prilagoditi
razinu podučuvanja koju će učenici razumjeti i doživjeti
pozitivno, odnosno da će moći koristiti određena znanja i
vještine u svakodnevnom životu.
Smatra da promjene kod djece prvenstveno dolaze iz kućnog odgoja
i jasno postavljenih pravila.
– Statistike ukazuju na sve veću tolerantnost i popustljivost
roditelja prema svojoj djeci. Izostanaka je sve više. Smatram da
su disciplina i poštivanje autoriteta pravi i najbolji put –
kazao je Majcen.
Vlada mora brinuti o prosvjetarima
Smatra da je zamisao ‘Škole za život’ dobra, ali realizacija
nije odrađena na razini koju je očekivao.
– Starije generacije bi mogle imati dosta koristi od edukacija,
no mlađe generacije su za većinu uvedenih promjena osposobljeni
već na fakultetu. Osobno mi je bilo interesantno kako iskoristiti
tablete u nastavi prirode i biologije, no ni dan-danas nema
tableta. Nema zadovoljavajuće internet veze za provedbu, kao ni
većinu opreme koja je trebala stići za druge metode
rada. Sve me podsjeća me na igru vrućeg krumpira.
Mišljenja je da Vlada Republike Hrvatske mora voditi brigu o tome
da u prosvjeti plaće budu zadovoljavajuće i prikladne radu
koji se obavlja prema uzoru na države Europske Unije.
– Samim time, radnici će biti motiviraniji, učenici aktivniji,
spremniji za buduće izazove, a posljedično tome i sretniji
roditelji – istaknuo je zaključno.