'Često se događa da su financije nekako kamen spoticanja i kada bi se više ulagalo bilo bi puno lakše i radilo bi se još kvalitetnije'.
Na Dan učitelja, 5.
listopada, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike
Hrvatske nagradilo je 510 najuspješnijih
odgojno-obrazovnih radnika u školskoj godini 2018./2019.
temeljem odluke Povjerenstva za nagrađivanje.
Ivana Žnidarić Kajić jedna je od nagrađenih
profesorica sociologije
i politike i gospodarstva u Prvoj gimnaziji Varaždin, a
nagrađena je za ‘mentorstvo učenicima koji sudjeluju na
natjecanjima, smotrama i sl. na državnoj i međunarodnoj razini,
predavanja na županijskoj i međunarodnoj razini, vođenje projekta
iz područja odgoja i obrazovanja u trajanju od najmanje godinu
dana na državnoj razini, koordiniranje međunarodnoga projekta iz
područja odgoja i obrazovanja u trajanju od najmanje godinu dana
te sudjelovanje i doprinos realizaciji rezultata projekta na
međunarodnoj razini.’
Aktivna u brojnim projektima
– Završila sam Filozofski fakultet, smjer
sociologija i francuski jezik, ovo mi je jedanaesta godina rada u
obrazovanju, a predajem u Prvoj gimnaziji Varaždin – kazala je
uvodno Ivana Žnidarić Kajić.
– Uz redovni propisani sadržaj i program učenicima uvijek nudim
dodatne mogućnosti za napredovanje i za nova saznanja i vještine
kroz predmete koje predajem. Vrlo često učenici su dio projektne
nastave koja ih upravo priprema za aktivno sudjelovanje u društvu
i životu u budućnosti – rekla je profesorica koja
je trenutno koordinatorica Erasmus+ projekta
‘Amazing race’.
– Projekt je međunarodnog karaktera i zemlje partneri su nam
Litva, Finska i Španjolska tako da učenici imaju
iskustvo boravka u drugoj državi, drugoj kulturi, obitelji i
aktivnosti projekta provode s učenicima iz tri navedene države –
opisala je.
Prošle je školske godine s učenicima radila na projektu
‘Ovaj put glasam’, u sklopu kojeg su se na razini Hrvatske
natjecali za glavnu nagradu – simulaciju rada zastupnika u
Europskom parlamentu.
– Nagradu smo i osvojili te su učenici postali jedan dan
zastupnici u Strasbourgu, gradu koji je uz Bruxelles sjedište
europske politike. Na nacionalnoj razini sam pripremila učenike
za projekt ‘Simulirane sjednice Sabora za srednjoškolce’ koja
učenicima daje uvid u hrvatsko zakonodavstvo, načine donošenja
zakona na način da su učenici pisali amandmane, političke govore
i glasali tj. simulirali rad hrvatskih zastupnika – rekla
je.
S učenicima je provela projekt Financijske pismenosti
koji školi donio nagradu, pametnu ploču, a učenici su radili
video uratke na zadanu temu.
– Sav taj dodatan rad i trud usmjeren je upravo na učenika i ono
što učenik praktično nakon izlaska iz škole može i zna – rekla
je, dodavši da je upravo to razlog što je bila nagrađena kao
jedan od 550 najuspješnijih odgojno-obrazovnih djelatnika za
prošlu školsku godinu.
Osim projektne nastave nastoji učenicima uvijek biti na
raspolaganju i motivirati ih da sami istražuju, širiti im vidike
i buditi znatiželju, dodaje.
– Često organiziram i nastavu na terenu prema mogućnostima što
također učenicima koristi da na terenu istraže i nauče određenu
temu.
Nagrada je priznanje uloženog
Dobivena nagrada Ministarstva joj, kaže, puno znači.
– Svaka nagrada je određeno priznanje i s obzirom na sve dodatno
uložene sate i sate rada s učenicima ova nagrada kao prva takve
vrste u našem sustavu obrazovanja mi znači puno. Nagrada je ipak
izdvojila ljude u sustavu koji daju svoj maksimum.
Često je percepcija javnosti upravo njihove struke vrlo
negativna i položaj profesora je bitno lošiji u odnosu na
prošla vremena, smatra.
– Ova nagrada je dokaz da ljudi puno rade, prije svega motivirani
ljubavlju prema struci, prema učenicima i s velikim entuzijazmom
često i bez podrške šire javnosti. Nagrada je naravno i određena
materijalna korist, a u odnosu na problematiku plaća u našem
sektoru, svakako doprinosi boljoj egzistenciji nas koji smo
nagrađeni, a svojevrsna je i poruka da se trudom i radom postižu
rezultati – kazala je.
Obrazovni sustav Hrvatske ima mjesta za napredak
Mišljenja je da u našem obrazovnom sustavu uvijek ima mjesta za
napredak.
– Uvijek ima mjesta za napredak nas profesora koji smo direktni
prenositelji znanja našim učenicima. Nama danas su otvorena vrata
EU i možemo koristiti razne stipendije, stručna usavršavanja i
seminare u drugim državama što uvijek je jako dobro kada se
primjerima dobre prakse i dijeljenjem vraćamo u naše obrazovne
ustanove i primjenjujemo naučeno – smatra, dodavši
da premali broj profesora koristi sve mogućnosti koje se
nude.
– Smatram kako se svi moramo kontinuirano usavršavati, raditi na
sebi i da to onda i učenici prepoznaju. Također kada
govorimo o našim školama mislim da je potrebno doista ulagati
veća financijska sredstva i naše škole adekvatno opremiti kako bi
učenicima mogli dati još i više i kako bi se sadržaj mogao na što
raznovrsniji i zanimljivi način prenijeti učenicima.
Velike su razlike od škole do škole, županije do županije,
ističe.
– Iako smo mi na sjeveru Hrvatske uvijek prepoznati po dobroj
opremljenosti škola i kvalitetnoj nastavi ima i tu još mjesta za
napredak. Često se događa da su financije nekako kamen spoticanja
i kada bi se više ulagalo bilo bi puno lakše i radilo bi se još
kvalitetnije.
Mišljenja je da je izuzetno važno u reformi školstva raditi na
‘kulturi dijeljenja i prenošenju znanja te stvaranju kvalitetnih
odnosa s kolegama i učenicima koji su temelj za radost i užitak
učenja i poučavanja’.
– Mi smo često modeli, uzori ponekad i životni uzori učenicima i
naša uloga je toliko važna u društvu što često nije
prepoznato. Svakako trebamo raditi na promjenama i
pripremati učenike da iz škola izađu sa određenim znanjima i
vještinama koje će im koristiti za boljitak društva kojem
pripadaju.
Zaljučno je istaknula: ‘Kaže jedna poslovica da nitko nije jači
na svijetu od čovjeka koji zna i s time bih završila ovaj
intervju s nadom da je upravo to želja svih u društvu da znamo’.