Počinje nastavna godina, evo koje su promjene.
Nova školska godina, koja počinje u ponedjeljak, 5. rujna za
nešto više od 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola,
maturantima donosi novosti u polaganju ispita iz hrvatskog
jezika, a nacionalne ispite pisat će svi osmaši i to iz
osam predmeta.
Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj
godini 2022./2023. osnovnu školu pohađat će oko 310.000 učenika,
dok će ih u srednjim školama biti ukupno 154.400. Za razliku
od protekle dvije, ove godine nastava u svim školama počinje bez
posebnih epidemioloških mjera.
Broj prvašića u padu, broj upisanih u srednje škole
veći
Prema procjenama, u školske će klupe prvi put sjesti nešto
manje od 36.000 prvašića, što je oko tisuću manje nego
prošle i oko dvije tisuće manje nego 2018. godine.
Prije pet godina u osnovnim i srednjim školama bilo je ukupno
pola milijuna učenika, od čega 40.000 prvašića. Točne podatke o
broju upisanih u prvi razred osnovne škole Ministarstvo će
imati do 30. rujna, odnosno kada škole dovrše
upis učenika prvih razreda u bazu e-matica, koji
počinje 1. rujna.
U srednje škole ove se godine upisalo 39.070 učenika, što je
više u odnosu na prošlu, kada ih se upisalo 38.251, i pretprošlu
školsku godinu, kada ih se upisalo 38.746. MZO napominje da
od 2. rujna počinje teći naknadni upisni rok za srednje
škole pa se neupisani učenici 24. rujna mogu upisati
programe u kojima ima slobodnih mjesta. U nastavu u
hrvatskim školama po podacima Ministarstva uključeno je i 1474
učenika iz Ukrajine, od čega ih je u osnovnim školama 1331, a u
srednjim 143.
Promjene u polaganju mature; nacionalni ispiti za
sve osmaše
Nova školska godina donosi promjene u polaganju Državne mature i
u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama. Maturanti će
sve ispite na maturi polagati po novim predmetnim
kurikulumima, s obzirom na to da je ove godine završen
četverogodišnji ciklus njihova uvođenja, rekao je za Hinu
ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja
(NCVVO) Vinko Filipović.
Najveća je promjena u polaganju hrvatskog jezika i taj će ispit
po novom biti jedinstven, u skladu s novim kurikulumom, i neće se
polagati na dvije razine. Osim toga, nakon četiri godine vraća se
prag eseja kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskoga,
naglašava Filipović.
Promjena će biti i u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim
školama, koje će u novoj školskoj godini pisati svi učenici
osmih razreda, odnosno ukupno 39.500 učenika. Uz hrvatski,
matematiku, biologiju, fiziku i kemiju, uvode se ispiti iz
prvog stranog jezika, geografije i povijesti, rekao je
Filipović.
Osim toga, nacionalni ispiti provest će se kao pilot projekt u
petim razredima 81 škole u kojima su prošle školske godine
provedeni ispiti za osmaše, a pisat će se iz hrvatskog,
matematike te prirode i društva.
Novi fakultativni programi u nekim školama
Srednjoškolcima Grada Zagreba, Primorsko-goranske i
Krapinsko-zagorske županije od ove će nastavne godine biti
ponuđen fakultativni predmet Škola i zajednica
(ŠiZ) u sklopu kojega učenici sami odabiru pojavu ili
problem koji ih zanima iz 11 tematskih cjelina poput fizičke
aktivnosti i sporta, demokracije, migracija, ekonomije, medija
ili zaštite okoliša, a potom istražuju odabrano i pokušavaju
pronaći rješenje ili djelovati.
Program su osmislili Centar za studije mira i
konflikata Sveučilišta u Rijeci, Institut za društvena
istraživanja u Zagrebu i Prva riječka hrvatska gimnazija u kojoj
je prošle školske godine proveden kao pilot projekt.
Osim toga, u 30 zagrebačkih osnovnih i srednjih škola tijekom
prvog polugodišta počet će pilot program okvirnog kurikuluma
izvannastavne aktivnosti Zajednica aktivnih građana, a trenutno
se provodi edukacija učitelja i nastavnika koji će je provoditi.
Cilj uvođenja Škole i zajednice te Zajednice aktivnih građana u
zagrebačke škole je izgradnja kompetencija potrebnih za
osobni razvoj učenika te aktivno, odgovorno i transformativno
djelovanje u zajednici, ističu iz Grada. Temeljni su ishodi
ovih programa jačanje osjećaja osobne i društvene odgovornosti,
povezanosti i brige za javno dobro, suosjećanja za probleme
sugrađana te predanosti i spremnosti na osobni doprinos
unapređenju kvalitete života u zajednici.
Osigurani pomoćnici u nastavi za gotovo 4,5
tisuća učenika
Ministarstvo je u suradnji s osnivačima škola, školama i udrugama
u školskoj godini 2022./23. osiguralo pomoćnike u nastavi za 4484
učenika s teškoćama u razvoju u 1003 osnovne i srednje škole.
Kako ističu, novac za angažiranje pomoćnika u nastavi i
stručnih komunikacijskih posrednika osiguran je iz Europskog
strukturnog i investicijskog fonda (ESF) za 3569, iz lutrijskih
sredstava za 587 i iz proračuna osnivača za 330 učenika s
teškoćama u razvoju.
Iz Ministarstva napominju da će broj učenika koji će imati
pomoćnika u nastavi biti i veći, s obzirom na to
da zahtjevi za dobivanjem suglasnosti kontinuirano
pristižu.
Nastavak obnove škola oštećenih u potresima
Nakon razornih potresa 2020. godine dovršetak obnove čeka
još 12 osnovnih škola na području Sisačko-moslavačke
županije i još 11 odgojno-obrazovnih objekata na području Grada
Zagreba.
U Sisačko-moslavačkoj županiji dosad je obnovljeno 12
škola, od kojih sedam osnovnih, dvije područne i tri srednje
škole. Za učenike 12 škola koje još nisu obnovljene nastava
će biti organizirana u drugim obližnjim školama ili
prostorima osiguranim za provedbu nastave, odgovorili su iz MZO
na upit Hine. Iz Grada Zagreba ističu da su od 175
odgojno-obrazovnih objekata obnovljena 164 objekta, a još su u
tijeku radovi na cjelovitoj obnovi 11 objekata, od kojih će devet
biti otvoreno do kraja godine.