Povijest varaždinskog klupskog biciklizma izrazito je zanimljiva i bogata, u što sam se nedavno uvjerio kupivši na jednoj aukciji knjižicu iz 1977. godine kojom se proslavljala osamdeseta obljetnica jednog od našeg najvećeg biciklističkog kluba. Riječ je o klubu poznatom po tome da čak od 1897. godine egzistira pod imenom BD Sloga.
Pišem ‘jednog od’ zato što je naš grad potkraj 19. i na početku 20. stoljeća imao čak tri kluba, među kojima je vladala velika kompetitivnost i nadmetanje prilikom održavanja mnogobrojnih utrka iz onog vremena. Kad natjecanja nije bilo klubovi su se međusobno uvažavali i predano radili na razvoju biciklizma u gradu.
Prvi biciklistički klub, osnovan 1894. godine, zvao se Varaždinski klub biciklista, ili skraćeno VKB.
Entuzijasti iz ovoga kluba zaslužni su za izgradnju prvog trkališta, na kojem su organizirane međunarodne utrke s biciklistima iz Pariza, Budimpešte, Beča, Graza, Bratislave i Zagreba.
Iz tog vremena poznat je i podvig Ferde Budyckog, člana VBK koji je u biciklističke almanahe onog doba ušao kada je od 9. svibnja 1897. do 9. siječnja 1898. godine prevalio čak 16.758 kilometara oko Europe i Sjeverne Afrike. Poslije tog podviga uputio se na sličnu turneju Sjevernom Amerikom.
Budycki se bavio i drugim sportovima pa je tako poznat kao vlasnik prvog motora u državi, a 1901. i prvog automobila.
Daleke 1905. godine Budicky postaje članom Sloge i uz cestovna vozila počinje se zanimati i za ona zračna pa tako kreće na put balonom od Zagreba do Velike Gorice, a godinu dana kasnije i na otok Krk, za što biva veličanstveno dočekan na ulicama Varaždina uz dodjelu srebrne plakete za svoj pustolovni podvig.
Jedna od najvećih klupskih legendi postaje i Milan Meniga, poznat po osvajanju veoma jakog prvenstva Južnih Slavena i obaranja brzinskog rekorda. On je 1910. na ruti od Savskog mosta u Zagrebu sve do mosta preko Drave u Varaždinu po blatnjavom i lošem putu stigao za rekordnih 2 sata i 57 minuta.
Kraj brzog napredovanja u biciklizmu označio je početak Prvog svjetskog rata, kada su biciklisti morali prekinuti sve aktivnosti i pričekati neka bolja vremena za daljnji razvoj biciklizma.
(Nastavlja se)
Izvor: Ivica Vukotić, Vladimir Žabčić – Stručak najljepših uspomena
