Provjere znanja koje su uvele mnoge srednje škole kako bi u svoje razrede upisale najbolje srednjoškolce ove će godine morati odustati.
Esejski dio državne ne mature neće se pisati u svibnju, upisi
prvašića odgađaju se do daljnjega, a od provjere znanja koje su
uvele mnoge srednje škole kako bi u svoje razrede upisale
najbolje srednjoškolce ove će godine morati odustati.
Što se još mijenja u školama, kako će se ocjenjivati, što je s u
potresu razrušenim školskim objektima u Zagrebu i koji to zakon
zapravo regulira obrazovanje u nepredvidivim situacijama kakva je
ova koronakriza koju upravo proživljavamo, pitali smo ministricu
znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak.
Intervju je zbog cjelokupne situacije i poštovanja mjera i uputa
Nacionalnog stožera odrađen e-mailom.
Sve je izglednije da će nastavna godina završiti online.
Nastavnici čekaju vaše upute kako ocjenjivati učenike. Dakle,
hoće li biti i online ispita i ispitivanja?
Važno je da se usredotočimo na bitno i rasteretimo učenike
sporednih činjenica i informacija – vrednovanje i ocjenjivanje
samo po sebi izrazito je zahtjevno i za njih su u redovitim
edukacijama nastavnici pokazivali najveći interes.
Dio vrednovanja sigurno biti online, nastavnici su dobili
upute i primjere kako vrednovati učenike, kao i digitalne alate
koji im mogu pomoći. Međutim, u prvom je planu podrška učenicima
u učenju, a u drugom planu ocjenjivanje. Uputa o ocjenjivanju i
vrednovanju uključuje situaciju da se nakon nekog vremena učenici
vrate u škole, ali pokriva i scenarij da se školska godina treba
završiti kroz nastavu na daljinu. Moj je zadatak da planiram i
odlučujem tako da učenici i studenti ne budu zakinuti.
Matura se neće otkazati. No kada je izgledno da će se
pisati?
Bilo kakva odluka o maturi ovisi isključivo o epidemiološkoj
situaciji vezanoj uz koronavirus. Ono što danas mogu reći je da
se esej iz hrvatskog jezika neće pisati u svibnju, a sve ostale
scenarije paralelno pripremamo kako bismo bili korak ispred
razvoja epidemiološke situacije.
Matura predstavlja završnost za učenike gimnazija, nju se ne može
otkazati bez izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u Saboru. Sve
drugo ugrozilo bi regularnost ove školske godine za
maturante.
Što je s ocjenjivanjem na maturi – hoće li se prije
ispita proći testovi pa ako obuhvaćaju gradivo završnih razreda
takva pitanja poništiti ili automatizmom priznavati?
Nastava na daljinu predstavlja oblik nastave i naglasak za
maturante je baš na pripremi za maturu, matura obuhvaća sve
godine školovanja, a ne samo posljednjih nekoliko mjeseci.
Međutim, iako su ispiti državne mature već pripremljeni, nisu
uklesani u kamen.
Jesenski rok mature na ruku ide i studentima – i oni bi
stigli završiti akademsku godinu. Kakva je situacija na
sveučilištima, što s njima dogovarate?
Vodimo konzultacije s kolegama sa sveučilišta i inzistiram da se
nastava na daljinu redovito provodi. Eventualna odgoda ispita
državne mature koja bi utjecala na rokove upisa na visoka
učilišta bit će raspravljena i s rektorima i s dekanima.
Međutim, treba biti jasno da ako se zbog epidemiološke situacije
neće moći provesti državna matura, još manje će biti moguće da
učenici idu po Hrvatskoj i polažu prijamne ispite na visokim
učilištima. Neki fakulteti računaju da će ispite obaviti uživo, a
budući da akademska godina traje do 30. rujna, oni imaju ipak
više vremena nego škole.
Moja je preporuka da se ipak orijentiraju na nastavu na daljinu i
da angažiraju studente. Upute za vrednovanje i ocjenjivanje
sadrže i dio koji se odnosi na preporuke za visoko obrazovanje.
Sada je izuzetan trenutak da učenicima pokažemo da uče radi
znanja, a ne za ocjene, no je li sustav spreman za to?
Ipak postoje nastavnici koji su i u prva tri tjedna previše
opteretili djecu zadacima? Svima je ova situacija nova i moramo
imati razumijevanja i strpljenja dok se svi ne uhodaju. Svjesni
ovoga što navodite, poslali smo preporuku s oglednim primjerima
kako bi trebao biti organiziran jedan dan nastave na daljinu.
Ta preporuka nastavnicima, roditeljima i učenicima može služiti
kao svojevrsni orijentir. Iako većina nastavnika radi odličan
posao, na čemu im čestitam i zahvaljujem, ipak ima i onih koji
previše opterećuju učenike, kao i onih koji se dovoljno ne trude
u nastavi na daljinu. Pritom treba razumjeti da je riječ o
izvanrednoj situaciji, ali i prilici da napravimo i iskorak u
tome da razvijamo ono što je važno, a ne ono što je lako i
uobičajeno.
U kategoriju uobičajenog stavljam učenje činjenica za ocjenu, a
da nakon nekog vremena učenici više ne znaju ni te činjenice, a
nemaju ni neku vještinu za život. Puno je važnije, primjerice,
znati objasniti uzroke i posljedice Drugog svjetskog
rata nego sve datume, bitke i generale.
Sad u nastavi na daljinu učenici bez problema reproduciraju
činjenice i to se ne može ocjenjivati, već treba ipak razmisliti
o tome kako iskoristiti njihovu kreativnost i istraživački duh da
se radi na rješavanju problema, povezivanju i razumijevanju.
Uz koronavirus, problem je i potres. Uništeno je mnogo
obrazovnih ustanova u Zagrebu i okolici. Što je s maturantima
čije su škole urušene i neupotrebljive?Gdje će, kako i kada oni
dobiti obavijest o pisanju mature budući da u svoje školske
zgrade ne smiju?
U Zagrebu ima dosta drugih raspoloživih prostora u kojima se može
organizirati pisanje mature. Puno je veći problem obnova škola i
briga o dobrobiti učenika.
Potresom urušene zgrade bit će problem i sljedeće školske
godine. Koja rješenja za sada predlažete u vezi s tim budući da
se u objekte učenici ne mogu vratiti?
Slažem se s vama i ohrabruju me najave potpredsjednika Vlade
Predraga Štromara i njegova tima koji su hitno pripremili zakon
za pomoć Zagrebu. Važno je da svatko preuzme svoj dio
odgovornosti i pomogne, a ta poruka ide direktno gradonačelniku
Zagreba koji se kao osnivač po zakonu mora brinuti o školama.
Modeli kako premostiti period obnove ili gradnje škola postoje u
drugim sredinama. Tako se sada u Vukovaru obnavlja škola Nikole
Andrića, a za to vrijeme su učenici imali nastavu u školi Antuna
Bauera u drugoj smjeni. Međutim, to su sve kratkoročna rješenja.
Zagreb nema jednosmjensku nastavu, dakle korištenje
drugih neoštećenih škola nije najsretnije rješenje za
osnovnoškolce, naročito one najmlađe – turnusi su zauzeti. Vodi
li nas to prema znatnom skraćivanju satnice u školama?
Postoje i škole u Zagrebu koje rade u jednoj smjeni kao i škole
koje nisu popunjene. Međutim, Grad Zagreb kao osnivač treba prvo
analizirati situaciju i pripremiti scenarije.
Koliko je za sada uništenih školskih objekata i kada
kreće obnova na tim zgradama. Ipak to više nije pitanje samo i
isključivo lokalne samouprave?
Slažem se, zato je i Vlada odlučila pomoći posebnim zakonskim
rješenjem. Što se tiče stanja obrazovnih i znanstvenih
institucija, 90-ak ih je oštećeno u potresu, dok ih desetak traži
hitne intervencije.
Potres u Zagrebu otkrio je nebrigu o obrazovnim
ustanovama. Ništa bolja situacija i bez potresa nije ni u drugim
gradovima, planira li se izmjena zakona u kojem školske ustanove
ne bi bile pod brigom lokalne samouprave?
Obrazovanje je decentralizirano, poput hitne pomoći, i mislim da
tako treba ostati jer jedinice lokalne samouprave upravo služe
tome da se brinu o lokalnim potrebama. Osim svojih izvornih
prihoda, država godišnje osigurava više od milijardu i tristo
milijuna kuna za obrazovanje osnivačima (gradovi i županije),
vrijeme je da konačno u Hrvatskoj svatko počne raditi svoj posao.
Ako gradovi i županije to ne rade, postavlja se smisao njihova
postojanja. Ipak, imamo izvrsne primjere brige osnivača.
Ovogodišnji učenici trećih razreda srednjih škola iduće
godine idu na probnu maturu. Hoće li se to zbog svih ovogodišnjih
zbivanja ipak odgoditi?
Za sada sve ide po planu za iduću godinu jer probne mature i
postoje zato da se nešto provjeri i prilagodi. Novi kurikulumi i
načini rada uvedeni su i to se ne može vratiti na staro, niti bi
to imalo smisla. Baš i ova nastava na daljinu pokazuje koliko je
važno da stvarno primijenimo promijenjenu paradigmu koju smo
uveli novim kurikulumima. To se baš vidi u Uputama za vrednovanje
i ocjenjivanje. lakše upravljati kriznim situacijama.
Dakle, ne mogu ministar ili Vlada ukinuti državnu maturu niti
skratiti minimalno trajanje nastavne godine a da se ne ugrozi
regularnost školske godine. Kako je organiziran upis učenika u
prve razrede osnovnih škola, odgođeni su svi njihovi obavezni
liječnički pregledi. Kada i kako će se ta djeca upisivati u
školu?
Esejski dio ovogodišnje mature se pomiče, neće se, kao
što ste rekli, pisati u svibnju, jeste li razmišljali i o njegovu
ukidanju budući da ionako nema važnost u ukupnoj ocjeni?
Esej u ukupnoj ocjeni ima veliku važnost jer je 1/3 ocjene iz
hrvatskog jezika. Treba unaprijediti njegov format i način
vrednovanja, ali nikako ga se ne bi smjelo ukidati.
U Zakonu nema ni jednog stavka koji predviđa postupanje u
ovakvim situacijama potresa i pandemije, na temelju čega se onda
i kojih zakona donose odluke koje se tiču obrazovanja
učenika?
U pravu ste. Toga nema u većini naših zakona, i to ne samo u
području znanosti i obrazovanja, i ova situacija upućuje na to da
neke zakone treba hitno mijenjati kako bi se to predvidjelo.
Predložit ćemo uskoro i izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u
dijelu koji se odnosi na izvanredne okolnosti kako bismo
mogli lakše upravljati kriznim situacijama. Dakle, ne mogu
ministar ili Vlada ukinuti državnu maturu niti skratiti minimalno
trajanje nastavne godine a da se ne ugrozi regularnost školske
godine.
Kako je organiziran upis učenika u prve razrede osnovnih
škola, odgođeni su svi njihovi obavezni liječnički pregledi. Kada
i kako će se ta djeca upisivati u školu?
Kada to dopusti epidemiološka situacija.
Što je s upisom u one srednje škole koje su počele kao
uvjet upisa uvoditi testove znanja poput mnogih popularnih
gimnazija? Kako će se ove godine odvijati upisi u srednje
škole?
Upisi u srednje škole su ionako online, tako da se to za veliku
većinu škola provodi bez potrebe dolaska učenika u školu kod
upisa. Ako neće biti moguće zbog epidemiološke situacije, škole
koje su do sada imale dodatne razredbene postupke to ove godine
neće imati.