VOĆKARICA&VRTLARICA Kako zaštititi lukovičasto povrće od lukove muhe?

Koliko puta vam se desilo da ste zagrizli komad svježeg povrća ili voća, a onda primjetili da se u mesu ploda nalazi ‘crvić’. Kod većine crvljivi plodovi izazivaju gađenje, pa čak smatraju da su takvi plodovi opasni za ljudsko zdravlje. No ne smijemo zaboraviti da se u nekim dijelovima svijeta prehrana temelji na insektima koji predstavljaju značajan izvor proteina u ljudskoj ishrani.

S druge strane, neki smatraju da su ‘crvići’ u plodovima voća i povrća dokaz da su plodovi ‘nešpricani’, odnosno netretirani/ekološki što je vrlo česta zabluda jer je moguće da zbog neprofesionalne i neusmjerene primjene sredstava za zaštitu bilja određene grupe štetnika prežive. U današnjem članku riječ je o ‘crviću’ kojeg vrlo često nalazimo u lukovičastom povrću.

Od lukovičastog povrća najčešće se uzgajaju luk, češnjak i poriluk, a danas ću se osvrnuti na najznačajnijeg štetnika u uzgoju navedenih povrtnih kultura, a to je lukova muha. Osim poznavanja štetnog organizma, njegove biologije i životnog ciklusa vrlo je važno poznavanje tehnologije proizvodnje pojedine kulture. Samo ukratko vas želim podsjetiti da se luk može uzgojiti sjetvom sjemena i sadnjom lučica u jesen ili rano proljeće. Poriluk se uzgaja sadnjom presadnica, a češnjak se može saditi na jesen ili rano proljeće, ali puno su bolji rezultati u kontinentalnim proizvodnim uvjetima dobiveni sadnjom ozimih formi.

Lukova muha ima 2-3 generacije godišnje. Najveće štete na luku nanose ličinke prve generacije, dok ličinke druge generacije koje se javljaju kasnije tijekom ljeta nanose štete u uzgoju poriluka. Simptomi zaraze lukovom muhom očituju se naglim venućem zaraženih biljaka, žučenjem listova, a središnji list lagano se izvlači iz stabljike. Na uzdužnom prerezu zaražene biljke nalazimo ličinke lukove muhe,a kod jakog napada u jednoj biljci može biti i do 50 ličinki. Lukova muha pripada redu Diptera-dvokrilci čiji razvoj karakterizira potpuna preobrazba. Kod potpune preobrazbe razlikujemo 4 stadija, a to su: jaje, ličinka, odrasli oblik (imago) i kukuljica. Lukova muha prezimi u stadiju kukuljice dok odrasli oblik izlijeće rano u proljeće (tijekom IV. mj. eventualno u prvoj polovici V. mj.).

Odrasli oblik lukove muhe je vrlo sličan kućnoj muhi. Nakon kopulacije ženke odlažu jaja na vrat korijena, pazušac listova ili pukotine u zemlji uz biljke.

Nakon 3-8 dana iz jaja izlazi ličinka koja se ubušuje u stabljiku, a kasnije u lukovicu gdje se hrani njezinim sadržajem.

15 do 20 dana nakon ubušivanja ličinka završava razvoj, izlazi iz biljke i kukulji se u zemlji na dubini od 10 cm, a katkada i u lukovici. Na mjestima oštećenja sekundarno se razvijaju saprofitske gljive koje izazivaju truljenje biljaka.

Nakon što ste se upoznali sa životnim ciklusom lukove muhe, možemo razmotriti mjere za kontrolu pojave navedenog štetnika. Jedna od preventivnih mjera zaštite je pridržavanje plodoreda (obavezan četveropoljni plodored za povrćarske usjeve) koji na neizravan način utječe na smanjenje populacije lukove muhe. Praćenje pojave odraslih oblika lukove muhe, odnosno intenziteta leta kontrolira se pomoću žutih ljepljivih ploča.

Žuto obojene ljepljive ploče bojom privače lukovu muhu koja se zalijepi na ljepljivu površinu. Osim što se na taj način može odrediti brojnost populacije štetnika i početak suzbijanja, na taj način direktno se smanjuje napad.

Nadalje, prekrivanje gredica agrotekstilom u vrijeme leta i odlaganja jaja te sadnja antagonističkih biljaka npr. sadnja mrkve uz luk štiti biljke od lukove muhe i obrnuto, doprinosi smanjenju napada lukove muhe.

U RH imamo registrirano samo 1 SZB protiv lukove muhe, a to je NeemAzal TS koji sadrži aktivnu tvar azadirachtin dobivenu iz koštica tropske biljke Neem (Azadirachta indica).

Azadirahtin blokira pravilan rad hormona što rezultira time da insekti više ne žele jesti, letjeti, pariti se niti polagati jaja. Nakon tretiranja NeemAzal TS prodire u list te se unutar lista djelomično sistematski transportira. Sisajući i grizući insekti iz lista uzimaju djelatnu tvar, što momentalno dovodi do prestanka hranidbe te insekti ne uzrokuju dodatna oštećenja.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije