Jeste li se ikad zapitali koliko je koja životinja inteligentna i kako se njihova inteligencija mjeri? Istraživači na Sveučilištu Vanderbilt odlučili su saznati. Naime, odabrali su dio sisavaca – mesoždere. Ova grupa ima 250 vrsta, od kojih svi imaju oštre zube i kandže, što im dopušta loviti druge životinje.
Znanstvenici su odabrali tu skupinu jer sadrže i mesoždere i sveždere, a uključuje i širok raspon domaćih i divljih vrsta. Uspijevaju nadmudriti svoj plijen, za što se smatra da je posebno kognitivno zahtjevno.
Zbog toga se pretpostavlja da su razvili sofisticiranije mozgove od mesoždera – čija se hrana ne kreće i ne bori protiv njih. Međutim, ovo istraživanje otkrilo je nešto drugo.
Kako bi ispravno usporedili snagu mozga u vrstama, nije dovoljno vagati tkivo mozga. Morate uzeti u obzir mozak u odnosu na veličinu tijela. Nešto što se naziva kvocijentom encefalizacije, za to se koristilo u prošlosti. No, tu nedostaje procjena stvarne inteligencije, jer ne objašnjava detalje anatomije mozga.
Broj neurona u mozgu povezan je s većom inteligencijom. Tako je ovdje, međunarodni tim istraživača izmjerio količinu sive tvari u mozgu u jednoj ili dvjema uzorcima iz svake od osam glavnih vrsta mesoždera: psa, mačke, tvora, mungosa, rakuna, hijene, lava i smeđeg medvjeda.
Neuroznanstvenica Suzana Herculano-Houzel sa Sveučilišta Vanderbilt sudjelovala je ovom istraživanju. Rekla je za Science Alert: “Vjerujem da apsolutni broj neurona koje životinja ima, posebno u cerebralnom korteksu, određuje ‘bogatstvo’ njihovog uma i njihovu sposobnost predviđanja što će se dogoditi u njihovom okruženju na temelju prošlih iskustava.”
Ona i kolege otkrili su da mesožderi imaju otprilike isti broj kortikalnih neurona kao biljožderi. To znači da biljožderima treba toliko moždane snage da pobjegnu od grabežljivaca, kao što i zvijerima treba da ih ulove.
Drugi pronalazak koji je pobio uobičajeno vjerovanje jest da veliki mesožderi zapravo imaju niži omjer neurona i mozga. Zlatni retriver imao je mnogo više kognitivnih kapaciteta nego hijena, lav ili smeđi medvjed. Jedan od najočiglednijih primjera je medvjed. Iako je mozak 10 puta veći od mačaka, smeđi medvjed ima otprilike isti broj neurona.
Govoreći o mačkama, kako se mjere mačke i psi? Prethodni istraživanja stavljala su mačke na prvo mjesto s oko 300 milijuna neurona, a pse na drugo s otprilike 160 milijuna.
U ovoj najnovijoj studiji, ipak, psi su bili na vrhu, s 530 milijuna kortikalnih neurona u usporedbi s mačkinih 250 milijuna. Ljudi imaju oko 16 milijardi takvih neurona. Psi su puno ispred ostalih mesoždera u moždanoj moći. “Naši rezultati pokazuju da psi imaju biološku sposobnost da sa svojim životima rade puno složenije i fleksibilnije stvari od mačaka”, rekla je Herculano-Houzel. Eto, sad imamo odgovor!
