Studija objavljena prošlog tjedna u časopisu Nature imala je za cilj potvrditi ili utvrditi naše razumijevanje genetskih i životnih čimbenika te koliko je njihov utjecaj značajan na očekivani životni vijek.
Istraživanje – koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Edinburgh – analiziralo je podatke dobivene iz čak 25 različitih studija stanovništva, obuhvaćajući tri kontinenta (Europu, Australiju i i Sjevernu Ameriku).
‘Moć velikih podataka i genetike omogućava nam da uspoređujemo učinke različitih ponašanja i bolesti u smislu izgubljenih mjeseci i godina života i razlikovanja pukih slučajnosti i uzročnih posljedica’, objasnio je koautor studije prof. James Wilson, a prenosi medicalnewstoday.com.
Dvije genetske varijacije utječu na životni vijek
Za ovu studiju, istraživači su gledali podatke prikupljene od 606.059 ljudi. Proučavali su genetsko nasljeđe sudionika, uzimajući u obzir i životni vijek njihovih roditelja.
Primijetili su da varijacije dvaju genetičkih regija mogu utjecati na naš životni vijek. Varijacija genetske regije HLA-DQA1 / DRB1, koja je povezana s funkcioniranjem imunološkog sustava, mogla bi dodati oko šest mjeseci našem životu.
Genetska varijacija LPA – koja je uključena u regulaciju kolesterola u krvi – može oduzeti oko osam mjeseci od očekivanog životnog vijeka. U svom radu, istraživači pišu da je ovo prvi put da je uloga tih genetskih varijacija – u kontekstu očekivanog životnog vijeka – potvrđena.
Druge genetske značajke, zbog kojih imamo predispoziciju za različite ovisnosti ili razne bolesti, također su krive za smanjenje očekivanog životnog vijeka.
Najvažniji utjecaji: pušenje, težina, ali i obrazovanje!
Jedna od najopasnijih genetskih predispozicija, objašnjavaju znanstvenici, je ona koja diktira sklonost nikotinskoj ovisnosti koja može dovesti do raka pluća i drugih plućnih bolesti.
Duboko ukorijenjena navika pušenja kutije od 20 cigareta dnevno, smanjuje životni vijek za oko 6.8 godina, pokazali su istraživači. Međutim, također su rekli da prestanak pušenja može preokrenuti taj učinak i omogućiti bivšim pušačima da uživaju u dužem životu.
Prekomjerna tjelesna težina je također važan čimbenik jer svaki kilogram viška smanjuje očekivani životni vijek za oko sedam mjeseci.
Ostala zanimljiva i možda iznenađujuća otkrića ove studije vezana su za utjecaj obrazovanja, a posebno na nastavak učenja izvan obveznih školskih godina. Obrazovanje, istaknuli su istraživači, ‘odgovorno’ je za 11 dodatnih mjeseci za svaku godinu školovanja izvan obaveznog obrazovanja.
Istraživanje je napravljeno kako bi se pokušale ukloniti što više zbunjujućih varijabli, tako da se jasno mogu utvrditi uzročni, a ne korelacijski, odnosi između genetskih čimbenika, načina života i očekivanog životnog vijeka.