Prema zadnjim dostupnim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Hrvatskoj svakog dana bitku s rakom u prosjeku izgubi 38 ljudi, pišu 24 sata.
Hrvati najčešće obolijevaju od raka debelog crijeva, raka pluća, raka dojke i raka prostate. Zloćudne bolesti češće pogađaju muškarce nego žene i drugi su najznačajniji uzrok smrti u zemlji.
Stručnjaci govore kako je na pojavu raka, odnosno obolijevanja od zloćudne bolesti, moguće preventivno djelovati, a pridržavamo li se savjeta struke, rizik od pojave bolesti može se smanjiti za čak 40 posto. Nažalost, postoji i genetska predispozicija za rak i na to se ne može djelovati, ali se mogu eliminirati čimbenici za koje se zna da utječu na razvoj raka, a to su na prvome mjestu pušenje, stres, loša i nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost…
– Tumorska bolest se ne nasljeđuje, ali se nasljeđuje predispozicija za njezin razvoj u vidu oštećenih gena. Hoće li čovjek razviti tumorsku bolest ili ne, ovisi o mnoštvu unutarnjih i vanjskih čimbenika. Tko će zaista i oboljeti i kad će oboljeti, nažalost, nitko ne može predvidjeti. No sigurno je da, što je naš organizam jači i sposobniji za obranu, to je veća šansa da ćemo pobijediti zloćudnu bolest. Zato je izuzetno važno napustiti štetne životne navike i usvojiti one zdrave kako bi naš organizam bio sposobniji braniti se od svih bolesti, pa tako i raka – savjetuju hrvatski onkolozi, koji su nam otkrili kako se hrane, koje namirnice preferiraju i kako žive da bi izbjegli bolest s kojom se svakodnevno susreću i od koje liječe svoje pacijente.
– Jedem umjereno sve vrste namirnica, ništa ne izbjegavam jer smatram da ljudska prehrana treba biti raznolika. Čovjek je stvoren da bude svejed i smatram da ga samo raznolika i uravnotežena prehrana može činiti zdravim. Osobno preferiram domaću kuhinju, kuhana jela, meso iz domaćeg uzgoja te, koliko je to danas moguće, kupnju netretiranog voća i povrća. Ne pušim, a poznato je da je upravo pušenje najčešći okidač ne samo za rak pluća, već i za druge oblike zloćudnih bolesti – govori onkolog, prof. dr. sc. Damir Eljuga dodajući kako u prevenciji veliku i vrlo važnu ulogu svakako ima i redovita tjelesna aktivnost.
S njim se slažu i drugi kolege onkolozi govoreći da čovjek u danas sve užurbanijoj svakodnevici treba naučiti kako pronaći unutarnji mir i ravnotežu te osloboditi se od nakupljenog stresa.
Gledajući Hrvatsku prema županijama i spolu, zloćudne bolesti kod muškaraca najučestalije su u Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji, dok su najviše stope kod žena zabilježene u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Savjeti 15 vrhunskih onkologa:
1. Svježi đumbir za imunitet – Prim. dr. sc. Jasminka Stepan Giljević, pročelnica onkologije u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj ulici, tvrdi da redovito konzumira svježi đumbir, koji djeluje protuupalno i jača imunitet kako bi se organizam mogao boriti s teškim bolestima.
2. Grožđe zaustavlja tumorske stanice – Nekoliko istraživanja povezuje grožđe sa zaustavljanjem rasta kancerogenih stanica. Djeluje i protuupalno, a prof. dr. sc. Damir Eljuga pazi da uvijek kupuje ono voće koje nije tretirano nikakvim pesticidima kako bi se dodatno zaštitio.
3. Svinjska mast ima zdrave masnoće – Sara Grbavac, onkološka nutricionistica Klinike za dječje bolesti u Zagrebu, u pripremi hrane preferira svinjsku mast, koja sadrži zdrave masnoće. Osim toga oboljelima od zloćudnih bolesti savjetuje i uporabu kokosova ulja…
4. Glazba organizam vraća u ravnotežu – Docent Josip Grah, onkolog KBC-a Zagreb na Rebru, stresa, koji uzrokuje brojne bolesti, pa tako i rak, rješava se glazbom. Smatra da muzikoterapija može imati izvrsne učinke kod oboljelih i da ih vraća u harmoniju.
5. Alkohol povećava rizik za rak – Prof. dr. sc. Ante Bolanča, predstojnik onkologije KBC-a SM, izbjegava alkohol, posebice žestoka pića s više od 40 promila čistog alkohola, koji uvelike povećava šansu za oboljenje od raka.
6. Slana hrana loša za crijeva i želudac – Zagrebačka onkologica Ilona Sušac pazi da je hrana koju konzumira iz organskog uzgoja bez umjetnih gnojiva i pesticida. Pazi i na unos suhog mesa jer je njihova pojačana konzumacija prijetnja za crijeva i želudac.
7. Vitamin B štiti vas od raka kože – Anthony Rossi, dermatolog u Memorial Sloan Kettering Cancer Centeru, svako jutro uzima nikotinamid, koji je oblik vitamina B3, a koji može spriječiti neke oblike raka kože i spriječiti oštećenje stanica štetnim UV zrakama.
8. Orašasti plodovi protiv raka pluća – Matthew Yurgelun, onkolog u Dana-Farber Cancer Instituteu, često gricka orašaste plodove, najčešće pistacije i bademe, koji mogu smanjiti rizik od nastanka raka pluća, a štite i od oksidativnog stresa povezanog s pušenjem. Dovoljno je pojesti od 20 do 24 komada orašastih plodova dnevno.
9. Špinat sprečava upalna stanja – Prehrana bogata lisnatim povrćem, vlaknima i omega-3 masnim kiselinama može spriječiti upalna stanja i tumore, tvrdi Philippe Spiess, onkolog iz centra za tumore Moffit. Te namirnice svakodnevno i on konzumira.
10. Aspirin za zdravlje debelog crijeva – Pola aspirina dnevno, osim što ublažava bolove i nastanak srčanog udara, sprečava upalu debelog crijeva smatra dr. Daniel Rosenberg, voditelj programa za prevenciju raka debelog crijeva na Sveučilištu Connecticut Health. Ako se uzima dulje, aspirin smanjuje rizik od raka debelog crijeva.
11. Recite ‘ne’ hrani iz plastičnih posuda – June Chane, profesorica urologije na UC San Francisco, nikad ne stavlja svoj ručak u plastične posude jer one mogu sadržavati kemikalije koje mogu uzrokovati rak. Primjerice, PET ambalažu je teško dezinficirati, a visoka temperatura i deterdženti za posuđe mogu uzrokovati ispuštanje kemikalija iz takve plastike.
12. Vježbajte do dva i pol sata tjedno – Keith McCrae, onkolog u Klinici za tumore u Clevelandu, iako puno radi, nikad ne preskače tjelovježbu, a omiljena aktivnost mu je biciklizam. Ljudi koji se 75 minuta bave intenzivnom ili dva i pol sata umjerenom tjelesnom aktivnošću tjedno smanjuju rizik od dobivanja tumora za 31 posto u odnosu na osobe koje uopće ne vježbaju.
13. Jedite ribu za zdrava crijeva – Urolog na UCLA-u Christopher Saigal jede ribu, ali ne i meso kontinentalnih životinja. Smatra da je zdrava prehrana povezana sa smanjenim rizikom od razvoja raka prostate i nižim rizikom za razvoj bolesti nakon dijagnosticiranog raka prostate. Tvrdi da je u Velikoj Britaniji objavljena studija o unosu crvenog mesa i raka debelog crijeva.
14. Riješite se stresa i napetosti – Dr. Nellson Benet s Northwestern University Feinberg School of Medicine tvrdi da je kronični stres hrana za nastanak raka. Govori da se treba naučiti nositi sa stresom, odnosno naučiti kako ga se osloboditi, bilo to jogom, meditacijom, sportskom aktivnošću…
15. Svaki dan krema za sunčanje – Svako jutro dermatolog Joseph Sobanko sa Sveučilišta Pennsylvania koristi kremu sa SPF 30 na bazi cinka. On čak prska i šilt od kape kremom za sunčanje. Smatra da se od štetnih UV zraka treba zaštititi svaki dan, a posebice to trebaju ljudi svjetlije puti koji imaju puno madeža.
Preventivni pregledi su nužni
Zagrebačka onkologinja dr. Ilona Sušac smatra da je u prevenciji protiv bilo kojeg oblika raka prehrana bitna. Stoga nastoji nabavljati hranu iz provjerenog organskog uzgoja bez umjetnih gnojiva i pesticida (voće i povrće), bez hormona i antibiotika (meso, jaja, mliječni proizvodi).
– Takva hrana je puno bogatija hranjivim tvarima nego hrana iz industrijskog uzgoja, ukusnija je i, naravno, ne sadrži kemikalije za koje pouzdano ne znamo niti možemo znati kako će utjecati na naše zdravlje. S obzirom na to da spadam u skupinu visokog rizika od obolijevanja od raka, držim se i redovitih pregleda dojki i ginekoloških organa dva puta na godinu. Voljela bih kad bi naši građani bili kritičniji prema svemu što kupuju, a osobito prema hrani, i kad bi se redovito odazivali na preventivne preglede barem onih organa koji su najpogođeniji rakom – upozorava Sušac.
Struka tvrdi da je najveći uzrok najčešćeg raka na svijetu – raka pluća – najjednostavnije izbjeći. Duhanski proizvodi u 80-90 posto slučajeva uzročnici su smrti kod oboljelih od raka pluća, a čine i oko 33 posto uzroka smrti drugih vrsta raka u cijelom razvijenom svijetu, uključujući rak usne šupljine, glasnica i grkljana te želuca.
Tu su i rak jednjaka, želuca, gušterače, jetre, mokraćnog mjehura, bubrega, vrata maternice te mijeloidna leukemija. Osim pušenja, svakako treba spomenuti alkohol, čija konzumacija povećava rizik od raka usne šupljine, grkljana i glasnica, dojke, debelog crijeva i jetre za četiri do šest puta.
Dokazano je i da pretjerana tjelesna težina (indeks tjelesne mase, BMI, iznad 25-30) povećava rizik od raka bubrega, jednjaka, želuca, debelog crijeva, dojke (u žena nakon menopauze), prostate, žučnog mjehura i gušterače. Odgovarajuća dijetalna hrana i neizostavna umjerena tjelesna aktivnost dobitna su kombinacija za smanjenje rizika od svih vrsta raka. Paziti treba i na izlaganje sunčevoj svjetlosti i umjetnim UV zrakama, koje dokazano uzrokuju rak kože.
