U katoličanstvu postoje dva dana strogoga posta, a to su Čista srijeda ili Pepelnica, kojom započinje Korizma i Veliki petak, petak uoči samoga Uskrsa. Naravno, tradicija posta ne postoji samo u katoličanstvu, nego se može naći i u drugim religijama. Post se uglavnom i najčešće veže uz religijska uvjerenja, ali ljudi se mogu odlučiti na post i zbog zdravstvenih razloga, i to najčešće ako žele očistiti organizam, odnosno ako žele ubrzati metabolizam i poboljšati imunitet.
Naravno, iznimno je bitno spomenuti kako se post ne smije poistovjećivati s izgladnjivanjem jer, shvati li se tako, organizmu i ljudskome zdravlju neće ništa dobro donijeti. Tijekom posta tijelo se koristi postojećim zalihama energije u organizmu, a samim time rješava se i toksičnih suficita u vitalnim organima poput jetre, pluća i debeloga crijeva.
Iako se tijekom posta koriste postojeće zalihe energije iz organizma, a ne unose se nove, osobe se obično osjećaju kao da imaju više energije i elana. Neka istraživanja pokazuju kako je razlog tome činjenica da organizam počinje lučiti endorfin, odnosno hormon sreće kako bi se stimulirala iskonska čovjekova potreba za “lovom na hranu”.
Ako osoba post koristi kako bi detoksicirala svoje tijelo, moguće su i neke nuspojave poput glavobolje, kašlja i grlobolje.
Koje su beneficije?
Post je prije svega svojevoljno odricanje i uzdržavanje od hrane i pića na neko vrijeme. Osobe se odriču onih stvari u prehrani koje smatraju porocima, a to su najčešće alkohol i šećer. Iako u razumnim količinama alkohol i šećer nisu nezdravi, odnosno štetni po zdravlje, neumjereno uživanje može prouzročiti probleme. Iz tog razloga njihovim bismo izbacivanjem iz prehrane na zdravlje mogli utjecati pozitivno, i to putem dva osnovna mehanizma.
– Prvi uključuje kalorijsku restrikciju, odnosno smanjenje energetskoga unosa. Ako imate koji kilogram viška, njihov će gubitak biti zaslužan za unaprjeđenje čovjekova zdravlja. Drugi se mehanizam odnosi na poboljšanje kvalitete prehrane, a podrazumijeva nadomještanje kalorija iz “poroka” kalorijama iz nutritivno kvalitetne hrane poput povrća, voća i cjelovitih žitarica – objašnjava mag. nutr. Bojan Stojnić, voditelj projekta nutricionizam.hr.
Dakle, ukoliko se osoba odluči na post, posebice u nekom duljem razdoblju, utoliko bi trebalo imati na umu da je organizam mehanizam kojem je neophodno gorivo koje se nalazi u esencijalnim nutrijentima.
Stoga se ne bi trebale zanemarivati glavne skupine namirnica: voće, povrće, riba, meso, orašasti plodovi, mlijeko te cjelovite žitarice. Post nije i nipošto ne bi trebao biti dugoročan način životnoga stila, a odgovor na pitanje koliko je vremenski preporučljivo živjeti u postu, poprilično je individualan. Postoje ljudi kojima će sedam dana posta biti previše, a s druge strane postoje oni, posebice u istočnjačkim kulturama, koji su uspjeli živjeti i više od stotinu dana tako da su samo pili vodu i gledali u sunce. Međutim, nutricionist Stojnić dao je savjet za trajanje posta, posebice onoga u kojem je cilj izgubiti kilograme, vodeći se nekim općenitim parametrima prosječne osobe:
– Pod uvjetom da se gubitak tjelesne mase ne događa rapidno, što može dovesti do velikoga šoka za organizam, a prehrana zadovoljava sve nutritivne potrebe, s postom bismo trebali stati najkasnije kada udio masnoga tkiva padne na minimalnu prihvatljivu razinu. Ako je riječ o “rizičnom” postu, što post traje kraće – to bolje.
Postoji i tamna strana
Iako je potrebno s vremena na vrijeme pročistiti organizam od svih štetnih tvari, a post se čini kao jedna od najučinkovitijih metoda za to, ipak treba biti oprezan. Kao prvo, post nije preporučljiv svakome. Naime, u rizičnu skupinu svakako ulaze trudnice i dojilje, ali i neki bolesnici kojima je hrana zapravo lijek.
Istina je da post sam po sebi, ako je umjeren i prije svega kontroliran, nema nekih većih negativnih posljedica. Međutim, kada se javlja alarm za uzbunu, odnosno kada bi se trebalo razmisliti o prestanku posta?
– Ukoliko je post prerestriktivan i rezultira gubitkom većim od 1 posto tjelesne mase tjedno, utoliko se povećava rizik od neželjenoga gubitka mišićnoga tkiva. Također, ako tijekom posta iz prehrane izbacimo pojedine namirnice te ih ne nadomjestimo nutritivno sličnim namirnicama, to će biti na štetu kvalitete prehrane, a time i zdravlja. Post se treba iskoristiti za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja, ali i za razvijanje svjesnosti o važnosti zdrave prehrane. Ako se tijekom posta osoba uspije zdravo hraniti, svakako bi se takav način prehrane trebao zadržati i tijekom cijele godine – zaključuje nutricionist Bojan Stojnić.
Primjer posnoga jelovnika za jedan dan
Doručak
Zobene pahuljice s kokosovim brašnom
Mlijeko ili jogurt
Međuobrok
Šaka oraha
Jabuka
Ručak
Plava riba
Blitva s krumpirom
Užina
Zeleni čaj
Naranča
Večera
Omlet s povrćem
Integralni kruh