Hladan vjetar, temperaturni minusi, te snježne pahulje u posljednjih nekoliko dana uspješno su nas prikovali u unutrašnjost domova. Vjerujem da većina željno iščekuje početak vegetacije, no za ozbiljnije radove na otvorenom morat ćemo još malo pričekati. Za sve one koje već “svrbe” prstići od nedostatka akcije pripremila sam nekoliko članaka o uzgoju egzotičnih biljaka (avokado, liči i mango) čije plodove možemo kupiti u dobro opskrbljenim trgovinama.
Iako znamo da prednost treba dati sezonskim i lokalno uzgojenim namirnicama, u zimskom periodu nemamo baš puno izbora, stoga nije rijetkost da se u našoj prehrani nađu i pripadnici iz grupe južnog voća. Avokado, liči i mango mogu se uspješno uzgojiti iz koštice, no uzgoj navedenih voćnih vrsta predstavlja izazov pogotovo u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Međutim, ne treba se odmah u startu obeshrabriti. Sjetimo se samo kako se unazad nekoliko godina značajano promjenio sastav voćnih vrsta na površinama uz okućnicu. Nije rijetkost da se i na sjeveru Hrvatske zacrvene sočni plodovi nara, a smokve su postale uobičajena ljetna poslastica.
Seriju članaka o uzgoju egzotičnih biljaka započinjem sa avokadom, tropskim voćem koje raste na području Meksika te srednje i južne Amerike. Avokado je zimzeleno stablo iz porodice lovora. Zbog zelene boje plodova i hrapave kore poznat je još i pod nazivom aligatorska kruška.
Sazrijevanjem ploda mijenja se boja od intenzivno zelene do crne, a optimalno vrijeme za konzumaciju je kada boja kore postane ljubičasto crna.
U sredini ploda nalazi se koštica, stoga prilikom odvajanja mesnatog dijela od koštice treba biti oprezan.
Mesnati dio ploda možete iskoristi za pripremu poznatog guacamole umaka, kao dodatak salatama ili u pripremi smoothie napitaka. Ovih dana puno se piše i govori o detoksikaciji. Jedna od nezaobilaznih namirnica sa popisa preporučenog voća je zasigurno i avokado zbog visokog udjela vitamina i minerala, a sadrži i sirova vlakna koja su neophodna za normalno funkcioniranje probavnog sustava.
Avokado se jede sirov, a najjednostavnije je pripremiti namaz sa limunovim sokom i češnjakom.
Koštica se mora dobro oprati od ostataka mesnatog dijela. Razlikujemo dva kraja koštice, a to su zaobljeniji iz kojeg će potjerati korijen i šiljasti iz kojeg će potjerati stabljika.
Sukladno navedenom probušite košticu sa 3-4 čačkalice tako da donji zaobljeniji dio bude uronjen u čašu sa vodom, dok šiljasti dio stoji iznad razine vode. Preporuča se da čaša bude prozirna tako da možete kontrolirati razinu vode u čaši jer koštica ne smije ostati na suhom.
Potrebno je otprilike 2 mjeseca da se formira korijen i započne rast listića kada se biljka mora presaditi u posudu sa supstratom.
Moram napomenuti da je za uspješnu oplodnju potrebno nekoliko stabala avokada, pa stavite više koštica na naklijavanje.
Daljni tijek rasta i razvoja avokada pratite putem objava na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica.
