Odnedavno držim radionice za roditelje i djecu u Čakovcu i Varaždinu. Iako svaku temu smatram izuzetno važnom za dobar odnos između roditelja i djeteta no, jedna od najvažnijih tema radionice je komunikacija.
Komunikacija je proces sporazumijevanja prenošenjem poruka. Nije nužno da se prenose samo govorom. Dijete dapače gleda sve ostale signale te najčešće na njih bolje reagira nego na sam jezik. Misli li roditelj da je jezik jedino što dijete prima, tada je u velikoj zabludi i bit će komunikacijskih šumova.
Na radionici prolazimo kroz različite vrste komunikacije koje su prisutne u životu djeteta i roditelja. Što bi se dogodilo kada bi se srele riba i kokoš? Kako bi komunicirale i bi li uopće bila moguća komunikacija? Ili kako bi komunicirale osobe koje ne mogu govoriti istim jezikom? Ili one koje uopće ne mogu govoriti? Kako komuniciraju mala djeca međusobno kada još ne govore?
Na kraju krajeva, kako ste vi komunicirali sa svojim djetetom od rođenja pa sve dok nije počelo suvislo govoriti i objašnjavati što (ne)želi? Svaki roditelj ima svoj unutarnji GPS za komunikaciju s djetetom ali nismo ni svjesni da se najčešće njime koristimo u komunikaciji. Riječi su samo bonus.
Kada dijete dođe iz škole, pratimo po držanju i tonu glasa kako se osjeća i prema tome slijedi pitanje. Kada dođe od nekud, primjećujemo da je tužno, pratimo signale i tek tada slijedi govorna komunikacija.Čim čujemo dijete na telefon bez obzira koje nam riječi upućuje, mi znamo je li sve u redu ili nije, osjećamo to.
Kod beba roditelji znaju po tonu plača i glasa kako se dijete osjeća iako nam ne zna reći, no svaki roditelj će točno znati u čemu je stvar.
Što bolje osluškujemo dijete, to se bolje razumijemo. Što više vremena provodimo s djetetom, to ga bolje (pro)kužimo. Zato kada je dijete manje i nekako se više drži uz nas, samim time smo više vezani i bolje se kužimo.
Odrastanjem, dijete manje vremena provodi uz roditelje jer su tu sada i prijatelji ili neki drugi odnosi te s vremenom dolazi do isprekidane ili lošije komunikacije. Naročito u pubertetu kada dijete više ne želi da ga “čitate” kao knjigu i zadirete “nos” u njegov život.
Pubertetlija postaje svjestan da ga kužite i bez riječi te se na neki način drži na distanci da zadrži svoju privatnost koju gradi.
Kako komunicirati u to osjetljivo vrijeme?
Važno je samo da poštujete distancu kada osjetite da ju dijete treba, ali vjerujte da će doći dana kada će ono vas trebati i tada će se otvoriti i reći sve što ga tišti.
Dobro je da u to vrijeme odnos gradite drugim komunikacijskim načinima čak puno moćnijima od samih riječi a to su zagrljaji i dodiri.Zagrljaj je jedan od najjačih komunikacijskih simbola koji poručuje različite vrste ljubavi a koji je po meni podcijenjen ili se premalo koristi u odgoju. Za zagrljaj nema dobne granice, nema vremenskog ograničenja i nema situacije u kojoj ne “upali” njegovo korištenje.
Kada je dijete tužno, ne morate reći ništa, samo ga zagrlite i šutite. Nakon nekog vremena dijete će vam samo reći što ga muči. Kada je dijete zaljubljeno i ne želi da vi znate nešto o tome, zagrlite ga nježno što češće. Nakon nekog vremena ćete saznati sve o tajnoj ljubavi.
Kada dijete ima problema u školi s lošim ocjenama ili s prijateljima i učiteljima, vaša policijska ispitivanja mogla bi dovesti do toga da se dijete još više zatvori. Zagrlite ga i recite da ga razumijete. Suzdržite se od prodika. Nakon nekoliko vremena ovakve komunikacije zagrljajima, saznat ćete sve.
Ima nekih načina komunikacije koji otvaraju odnose i popravljaju kvalitetu odnosa, no nekako ih se ne sjetimo u pravo vrijeme već pribjegavamo komentiranju, ispitivanju, kritiziranju ili vikanju misleći da ćemo time biti uspješniji. Praksa pokazuje suprotno. Stoga, upravo tu praksu vježbamo na radionici o komunikaciji.
Veselim vam se i još me više raduje što je iskustvo pokazalo da nakon ove radionice odnosi postaju bolji. Ne ograničavajte komunikaciju između djeteta i sebe nego je proširujte i učite što više vrsta komunikacije te tako sebi osigurajte siguran i pouzdan što kvalitetniji ostanak u životu djeteta uživajući u međusobnom odnosu.
tel. 098/564-290
Facebook – TRENutak za roditeljski KUTak
