Dolaskom jeseni vrtlarski radovi postali su intenzivniji. Vrijeme ubiranja plodova i njihovo skladištenje je vrlo zabavan i edukativan posao. Kako pojedino povrće mičemo, otvaramo slobodan prostor za uzgoj mnogih jesenskih kultura. Gredice prije sijanja ili sađenja treba očistiti od nepoželjnih biljaka i ostataka prošlog povrća. Nakon što smo očistili gredicu, pripremamo tlo. Imamo li kvalitetno tlo bogato humusom, trebat ćemo ga samo prozračiti vilama. Kod degradiranih tala potrebno je prekopavanje ili štihanje te dodavanje organske tvari. S vremenom tlo postaje prirodnije te ga je potrebno manje obrađivati. Nakon što pripremimo tlo, trebamo odabrati sorte povrća koje ćemo saditi ili sijati. Moramo se voditi načelom plodoreda da tlu vratimo vitalnost. Nakon pripreme tla potrebno je formirati gredice u željenim oblicima te odabrati način sadnje ili sijanja. Ako sijemo, možemo koristiti metodu sijanja u redove, omaške raspisivanjem ili u kućice.
Sve tri metode su dobre, ovisno o vrsti povrća koju sijemo. Kada smo posijali sjeme, potrebno je zagrtanje zemlje radi klijanja. Jesenske kulture sadimo prije niskih temperatura (nula i niže). U tom periodu sjeme ima vremena da proklije te stvori male biljčice do početka zime. Vrlo brzo nakon sjetve pojavljuju se mlade biljke. Iznikle biljke nije potrebno štititi folijom niti ih je potrebno prihranjivati. Dubina sijanja i sađenja treba biti nešto dublja jer pod djelovanjem niske temperature tlo često zna “izbaciti” biljke zbog promjene agregatnog stanja vode. Također bismo trebali biti oprezni pri zalijevanju biljaka. Uglavnom nije potrebno zalijevanje. Ako je nužno, onda biljke zalijevamo kada temperatura nije niža od 2 do 5 stupnjeva.
Osim sjetvom na otvorenom pojedine kulture možemo uzgajati i pod folijom, tj. u manjim plastenicima. Tako ćemo vrlo brzo usred zime uzgojiti matovilac, salatu ili mladi luk. Pojedine sorte povrća sijemo ili sadimo u jesen da bismo ubirali plodove sljedeće godine. Primjerice češnjak, luk i zimski grašak. Vrlo brzo za berbu nam dođu salata, radič, matovilac.
Na svakom pakiranju sjemena nalazi se informacija kad se može sijati na otvorenome. Nakon nicanja našeg sjemena i s pojavom nižih temperatura važno je da padne snijeg. Snježni pokrivač služi kao izolator od niskih temperatura. Isto tako održava vlagu u tlu. Ako nema snijega, često se dogodi da biljke stradaju u slučaju pojave vrlo jakih mrazeva (ispod -15 stupnjeva). Na sljedeće proljeće zagrijavanjem tla i dolaskom sunca biljke se polako bude te počinju intenzivno rasti i razvijati se. S obzirom na vrstu, jesensku sadnju bismo mogli podijeliti na: sadnju povrća, sadnju voćnih sadnica i sadnju ukrasnog bilja.
Kod povrća uglavnom sadimo češnjak i luk te sijemo salate (posavka, zimska crvena i sl.), matovilac i radiče. Uz to možemo sijati zimski grašak, ponegdje blitvu i špinat. Vrijeme sijanja ovisi o položaju. U mediteranskom dijelu povrće počinjemo uzgajati puno ranije. Pored povrća možemo saditi i sadnice voća. U jesen se prakticira sadnja šljiva, jabuka, krušaka i sl. za proljetnu sadnju se više preporučuje breskva, nektarina, marelica. Za sadnju potrebno je napraviti dobre pripreme te kvalitetan izbor sadnog materijala.
Također, u vrt trebamo uvrstiti i dijelove s cvjetnicama i grmovima koji će privući mnoštvo korisnih kukaca raskošnim cvjetanjem. Jesen je izvrsno vrijeme za razmnožavanje busenastih trajnica kao što su trave, karanfili, plamenci, iberis i sl. Možemo raditi i povaljenice ako želimo razmnožiti pojedine grmove ili stabla kako što su magnolija, vatreni trn i sl.
Odabirom kvalitetnog sadnog materijala i povoljnih mjesta, poštovanjem zakonitosti plodoreda i dobrosusjedskih odnosa, naš vrt će početkom sljedeće sezone zablistati punom snagom. Sva ljubav koju dajemo biljkama one nam nesebično vraćaju te uljepšavaju svaki naš dan i korak