U prošlom članku dala sam već neke naznake kako nam je jesenska sezona sadnje voćaka pred vratima i da bismo trebali iskoristiti njezine prednosti u odnosu na sadnju voćaka u proljeće. Naime, rast korijena se nastavlja ako je tlo toplo i vlažno, te će mlada sadnica u proljeće do početka vegetacije biti dobro ukorijenjena i moći će uspješno nastaviti sa daljnjim rastom. Naravno da postoje i iznimke, a to su voćke osjetljive na hladnoću sa kojima ćemo pričekati do proljeća kada prođe opasnost od niskih temperatura.
Vrlo je važno prije svega napraviti dobar plan sadnje. Odabir voćne vrste i sorte uglavnom ovisi o prehrambenim navikama i preferencijama članova obitelji. Kruškoljupci će kupovati sorte krušaka sa različitim periodom dozrijevanja tako da mogu uživati u omiljenom voću tijekom čitave godine, dok će ljubitelji egzotike birati nove voćne vrste. Međutim, moramo biti svijesni da svaka voćna vrsta ima minimalne zahtjeve prema klimi, temperaturi, oborinama i tlu, koji moraju biti zadovoljeni kako bi voćka nesmetano mogla rasti i razvijati se, te redovito donositi plodove.
Kivi je voćka koju sve češće nalazimo u uzgoju u kontinentalnom dijelu Hrvatske, iako su temperature niže od -15º C i kasni proljetni mrazevi ograničavajući čimbenik uzgoja. Kako bi uzgoj kivija na kontinentu bio što uspješniji, moramo obratiti pažnju na odabir sadnog mjesta. Za sadnju treba birati položaj zaštićen od hladnog sjevernog vjetra, po mogućnosti uz zid kuće koji je “akumulator” topline.
Nakon pomnog promišljanja i razrade plana sadnje, slijedi kupovina sadnog materijala. Voćne sadnice nabavljajte isključivo u specijaliziranim trgovinama za promet poljoprivrednim sadnim materijalom kako bi bili sigurni u ispravnost kupljene robe. Uz klasičnu prodaju sadnica golog korijena u ponudi se nalaze kontejnirane i balirane sadnice. Kod baliranih sadnica prikraćeni korijen je u zamotan u vreću sa supstratom koja ga štiti od isušivanja. Naravno da sadnica ne može dugo “opstati” u takvom pakiranju, idealno je do mjesec dana. Vodite računa prilikom kupnje da je takva sadnica već neko vrijeme u trgovini i obratite pažnju na znakove dehidracije nadzemnog dijela (smežurana kora). Kontejnirane sadnice su sadnice koje su posađene u posudu, a korijen je dobro ukorijenjen u zemlji unutar posude. Takva sadnica može živjeti u posudi i po nekoliko mjeseci uz adekvatnu njegu do trenutka sadnje. Supstrat oko korijena mora biti kompaktan i ne smije se rasipati tokom transporta.
Osim vanjske kvalitete sadnica koju odlikuje stupanj razvijenosti nadzemnog dijela i korijena, razlikujemo i unutarnju kvalitetu koju nam jamči certifikat proizvođača o sadnom materijalu i biljna putovnica (sortna čistoća i zdravstvena ispravnost).
Nakon odabira sadnog mjesta iskopa se jama, no česte su nedoumice glede veličine sadne jame. Osnovne smjernice nalažu da promjer jame mora biti veći od promjera korijena da bi se žile nesmetano razmjestile i zauzele prirodan položaj u jami. Ako sadimo voćku u rahlo tlo, dovoljno je da jama bude dva puta veća od korijenova sustava, dok za teška, zbijena tla minimalno tri do četri puta. Nakon što se na korijen nasipa sloj usitnjenog tla, u jamu možemo dodati zreli stajski gnoj, mineralna ili organska gnojiva, supstrat koji odgovara specifičnim potrebama voćne vrste, supstrat sa mljevenim staklom za zaštitu korijena od voluharica. Treba paziti da gnojivo nije u direktnom kontaktu sa korijenom, a navedeni dodaci će osigurati bolje uvijete za kasniji razvoj voćke. Na kraju se jama zagrne sa ostatkom zemlje, dobro nagazi i zalije sa 20-30 litara vode. Preporuča se novo posađenu sadnicu vezati uz kolac koji će pružati zaštitu od lomljenja uslijed jačeg vjetra ili snijega. U jesen se ne provodi rez nadzemnog dijela tj. formiranje uzgojnog oblika, već neposredno prije kretanja vegetacije kako na mjestima reza ne bi došlo do isušivanja sadnica. Obavezno osigurajte sadnicama zaštitnu mrežu, ako postoji opasnost od divljači (srne, zečevi).
Jedna od najčešćih grešaka prilikom sadnje je preduboka sadnja. Prema razlici u boji kore jasno se vidi koji dio voćke je podloga, a koji dio je plemka. Mjesto spajanja naziva se cijepljeno mjesto, a vrlo je važno da prilikom sadnje bude barem 10 cm iznad razine tla.
Posljednjih nekoliko godina rasadničari i trgovci svojski se trude upakirati sadnice na način da se olakša manipulacija i osigura kvaliteta i ispravnost do kranjeg korisnika. Pakiranja sve više podsjećaju na kutije od bombonjera, a sadrže informacije o proizvodu, osnovne upute glede sadnje i održavanja.
Iako mi nije bilo u planu sadnje nisam mogla odoljeti sadnici Yamline. Yamlina raste u formi grma i plodovi izgledaju kao plod maline, a okusom podsjećaju na jagode. Yamlina nije dobila pozitivne kritike od onih koji je uzgajaju, a ja ću svakako svoja iskustva i fotografije plodova objaviti na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica.
I ne zaboravite da ostale savjete vezane uz uzgoj voća i povrća možete potražiti na Facebook stranici Voćkarica&Vrtlarica.