U Hrvatskoj od depresije boluje oko 19 posto žena i oko 10 posto muškaraca. Da je depresija u porastu, vidi se i po potrošnji anitidepresiva koji su najčešće propisivani lijekovi u Hrvatskoj.
Po procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, a antidepresivi su već sada najpropisivaniji lijekovi u Hrvatskoj, istaknula je Alma Mihaljević-Peleš predstojnica Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb, gdje je u ponedjeljak obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja.
Predstojnica Klinike za psihološku medicinu Marijana Braš građane je pozvala da više pozornosti posvete prepoznavanju skrivenih simptoma i somatskih smetnji – kroničnih bolova, bolova u leđima i želucu, problema koji su često samo “maskirana depresija”.
Depresivno 19 posto Hrvatica i 10 posto Hrvata
U Hrvatskoj od depresije boluje oko 19 posto žena i oko 10 posto muškaraca. Da je depresija u porastu, vidi se i po potrošnji anitidepresiva koji su najčešće propisivani lijekovi u Hrvatskoj.
Zahvaljujući lijekovima u Hrvatskoj smo smanjili stopu suicida, ali nismo spriječili razvoj bolesti, rekla je novinarima Mihaljević-Peleš nakon obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji je ove godine bio posvećen psihološkoj skrbi za transplantirane pacijente.
Depresija je danas jedan od glavnih uzroka radne nesposobnosti, a pretpostavlja se da će do 2020. godine biti drugi uzrok oboljevanja stanovništva, odmah iza kardiovaskularnih bolesti. Zbog veće biološke sklonosti kod žena će depresija izbiti na prvo mjesto.
Trendove potvrđuju i podaci Eurostata koji iz godine u godinu pokazuje porast broja depresivnih bolesnika u Europi, što Mihaljević Peleš tumači posljedicom ubrzanog načina života i stresnih situacija koje zahtijevaju maksimalne napore.
Istaknula je važnost prevencije, koja uključuje zdravu prehranu, fizičku aktivnost, te kvalitetne odnose u obitelji i na radnom mjestu. “Preduvjet svega je materijalno blagostanje jer bez njega nema ni dobrih odnosa. Kada postoji materijalno, onda postoji i socijalno blagostanje u kojemu se manje obolijeva od depresije”, kaže. To se vidi i po sve većem broju pacijenata koji traže psihijatrijsku pomoć u Hrvatskoj nakon početka gospodarske krize, 2008. godine.
U obilježavanju Svjetskog dana mentalnog zdravlja u KBC-u Zagreb sudjelovala je Klinika za psihološku medicinu, čija je predstojnica Marijana Braš upozorila da u Hrvatskoj ima puno neliječenih osoba koji nose elemente PTSP-a od rata i teških životnih trauma.
Samo trećina bolesnika traži pomoć
“Jako je puno takvih slučajeva. Samo trećina bolesnika na kraju zatraži pomoć, a od njih manji dio ustraje u liječenju i prepoznaje simptome”, rekla je Braš dodavši da na Klinici za psihološku medicinu KBC-a Zagreb liste čekanja nisu preduge, a primaju pacijente iz cijele Hrvatske.
Svjetski dan mentalnog zdravlja od 1992. obilježava se 10. listopada u više od stotinu zemalja svijeta, a ove je godine posvećen psihološkoj prvoj pomoći u prevenciji postraumatskog stresnog poremećaja i transgeneracijske traume.
Tim povodom, drugu godinu za redom, inicijativa BoliMe u Zagrebu je pokrenula kampanju “Kad te boli, moraš reći vol. 2”, koja potiče razgovore o mentalnom zdravlju mladih.
U tu svrhu otvorena je javna interaktivna instalacija na zagrebačkom Cvjetnom trgu i postavljen edukativni video. Tijekom tjedna po zagrebačkim školama održavat će se interaktivne radionice i okrugli stolovi. Cilj je osvijestiti mlade, ali i ostale dobne skupine, o važnosti održavanja mentalne higijene i pravodobnog komuniciranja o narušenom mentalnom zdravlju.
