Čak 68 posto ispitanika u anketi britanskog Sveučilišta Durham reklo je da treba više odmora. Pritom trećina (32%) kaže da im treba više odmora u odnosu na 3 sata i 8 minuta, koliko se u prosjeku odmaraju, dok samo 10 posto treba manje vremena za odmor.
Također, većina kaže da ih najviše odmaraju aktivnosti u kojima uživaju sami. Tako je na visokome mjestu čitanje – za 58 posto ispitanika to je najbolji način odmora. Slijedi boravak u prirodi (53,1%), na vlastitom imanju ili u vrtu (52,1%), slušanje glazbe (40,6%), a čak 40 posto jednostavno želi – ne raditi ništa.
Istraživanje je pokazalo da oni koji se odmaraju dovoljno iskazuju veću razinu ukupnog blagostanja, dok je kod onih koji vape za odmorom ta razina niža, odnosno imaju više problema sa zdravljem, spavanjem, problema u obiteljskim odnosima i komunikaciji s prijateljima i suradnicima.
– Istraživanje pokazuje da je sposobnost ljudi da se odmore i razina njihovog ukupnog blagostanja povezane i važno je da tome ne pristupamo uz moraliziranje o tome gdje počinju granice odmora, a gdje lijenosti – upozorava dr. Felicity Callard, voditeljica studije. Dodaje da pritom ne treba promatrati samo ukupno slobodno vrijeme koje čovjek ima, već i način na koji ga provodi te – kako je pokazala anketa – koliko vremena od toga posvećuje samo sebi.
– Ne mogu reći da se ljudi često žale na nedostatak odmora, mislim da ljudi često ni ne razmišljaju o tome koliko im je potreban. To je ponajviše problem kod ljudi koji rade po cijele dane, na primjer menadžera ili privatnika koji rade sami, pa si ponekad ne mogu priuštiti odmor. Ako to potraje, znaju se javiti sa simptomima pregorijevanja: glavoboljom, razdražljivošću, nesanicom, a da zapravo spavaju na nogama – kaže dr. med. Ivica Cvetković, liječnik obiteljske medicine iz Samobora. U šali zaključuje kako takvog pacijenta može prepoznati i iz vlastitog iskustva:
– Moj radni dan često traje od 6 do 22 sata i kad se ponekad dogodi da ne radim ništa, čim sjednem na kauč, premoren zaspim u roku od tri minute – priča dr. Cvetković o jednome od simptoma pregorijevanja. Dodaje da pacijente koji mu sa spomenutim simptomima dođu u ordinaciju obično nastoji nagovoriti da uzmu barem tjedan dana bolovanja i odmaknu se od svakodnevnih aktivnosti, kako bi obnovili energiju, jer dugoročno funkcioniranje na takav način može biti štetno za organizam.
– Istina je da samo tjedan dana odmora u takvom stanju ne znači puno, to je kao da ste posolili more, no ako dodatno poradimo na nekim navikama i kvaliteti života, nešto ipak možemo učiniti – kaže naš sugovornik. Jedan od prvih koraka prema promjenama treba biti okretanje zdravijoj prehrani: izbacivanje namirnica koje kradu energiju i veća zastupljenost onih koje su dobar izvor energije.
– Općenito rečeno: Ne bismo se smjeli redovito hraniti u pekarnici i jesti s nogu. Kvalitetna prehrana podrazumijeva što manje loših ugljikohidrata, a što više voća i povrća te bjelančevina životinjskog podrijetla, i to nemasnog bijelog mesa. Valja odvojiti vrijeme za obrok, za to da hranu dobro prožvačemo i da nakon obroka malo predahnemo, kako bismo osvijestili to da smo jeli i tako smanjili potrebu za grickalicama – savjetuje.
Inače, u loše ugljikohidrate ubrajaju se bijeli kruh, krafne i ostali pekarski proizvodi od bijelog brašna, keksi, kolači, zaslađeni sokovi (i gazirani i negazirani), čips i ostale slane grickalice, tjestenina, šećer, hamburgeri, pizze itd. To je hrana koju treba izbjegavati jer vam krade energiju.
Tijekom dana treba uzeti i nekoliko manjih pauza za odmor te treba smanjiti unos napitaka bogatih kofeinom kao što su kava ili energetska pića. Kad osjetite pad energije, radije posegnite za dvije-tri kockice tamne čokolade, koja je dobar izvor antioksidansa i magnezija, minerala važnog u borbi protiv umora.
Hranom pobijedite manjak energije
Orašidi Indijski oraščići, bademi i lješnjaci bogati su proteinima i magnezijem, mineralom koji igra ključnu ulogu u pretvaranju šećera u energiju, pa ih grickajte kao međuobrok. Dobar izvor magnezija su i žitarice, posebno mekinje žitarica.
Nemasno meso Nemasna svinjetina, govedina, pileća i pureća prsa bez kože odličan su izvor proteina, koji sadrže amino kiseline tirozina. Tirozin povećava razinu dopamina i noradrenalina u mozgu, koji mogu pomoći da ostanemo usredotočeni.
Masna riba Plava, masnija riba, kao što su tuna, srdela, skuša, šarun, papalina i inćuni bogata je omega-3 masnim kiselinama, koje štite srce i korisne su protiv lošeg raspoloženja i depresije. Osim ribe, dobar izvor omega-3 je lisnato tamnozeleno povrće.
Zeleno povrće Folna kiselina je važan nutrijent koji podiže raspoloženje i može biti korisna protiv depresije, koja često prati kronični umor. Pronađite je u lisnatom zelenom povrću (kao što su špinat i zelena salata) te mahunarkama, orasima i agrumima.
Vlakna Pomažu da zadržimo stabilnu energiju tijekom dana i potiču čišćenje organizma od toksina. Loša probava vodi do loše koncentracije, bolova u želucu i osjećaja umora. U prehranu treba ubaciti više graha, češće jedite voće s korom te povrće i cjelovite žitarice.
Najugroženiji su mladi ljudi
Kako pokazuje britanska anketa, o odmoru posebno trebaju voditi računa mlađi ljudi (koji se još dokazuju na poslu ili rade više poslova) te oni čiji je dohodak kućanstva viši (bilo da je to povezano s višom funkcijom ili time da članovi rade više poslova), jer su to parametri koji su najčešće povezani s nedostatkom vremena za odmor.
Također, nedostatak odmora vrlo je čest kod ljudi koji rade u noćnoj smjeni jer se tijekom dana ne stignu naspavati, obaviti sve obiteljske obaveze i izdvojiti vrijeme za odmaranje.
Voda je važan saveznik!
Ako želite izbjeći umor, vodite računa o tome da pijete dovoljno vode. Brojne studije sugeriraju da i blaga dehidracija može usporiti metabolizam i dovesti do pada razine energije te umora. Kad smo umorni, postajemo razdražljivi i povećava se rizik od toga da osjećaj žeđi zamijenimo za glad i posegnemo za grickalicama.
Zato stavite bocu vode na stol i vodite računa o tome da je tijekom dana popijete. No i tanjur pun svježeg povrća i voća koristan je za hidrataciju i bildanje energije – umjesto grickalica, narežite mrkvu, jabuke i celer.
Izvor- 24sata.hr
