Odavno se pretpostavlja da stres može negativno utjecati na izglede žene da zatrudni, no nikada nije bilo dovoljno znanstvenih dokaza za to, djelomično i zbog toga što se znanstvenici nisu uspjeli dogovoriti oko uzročno-posljedične veze: smanjuje li stres mogućnost da žena zatrudni ili nemogućnost žene da zatrudni povećava razinu stresa.
Brojne studije bile su usredotočene na probleme parova kojima je dijagnosticirana neplodnost zbog stresa, pišu britanski mediji.
Novo istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u rujnu 2016. u časopisu Annals of Epidemiology ponovno je potaknulo raspravu o vezi između stresa i izgleda da žena zatrudni.
Istraživanje je pokazalo da su žene s normalnim reproduktivnim ciklusom kojima nije dijagnosticirana neplodnost, a bile su u većem stresu za vrijeme ovulacije, imale 45 posto manje izgleda da zatrudne.
Istraživanjem je obuhvaćeno 400 žena u dobi od 40 godina ili mlađih, od kojih se tražilo da vode dnevnik i bilježe dnevnu razinu stresa na skali od jedan do četiri. Morale su zapisivati i podatke o menstrualnom ciklusu, spolnim odnosima, kontracepciji, kao i o konzumiranju alkohola, kave i cigareta. Znanstvenici su ih pratili tijekom 20 menstrualnih ciklusa ili do trenutka dok su zatrudnile. Povišene razine stresa evidentirane za vrijeme ovulacije povezali su sa smanjenim izgledima za začećem, a pritom su vodili računa i o ostalim zabilježenim faktorima.
“I ovi zaključci idu u prilog ranijim podacima po kojima stres može utjecati na plodnost, odnosno neplodnost”, rekla je voditeljica studije Kira Taylor sa Sveučilišta Louisville.
No i nakon ove studije teško je ustanoviti je li stres posljedica nemogućnosti da žena zatrudni ili je uzrok neplodnosti. Usto, sudionice istraživanja koje nisu uspjele zatrudnjeti na kraju studije nisu testirane na ostale potencijalne probleme s plodnošću.
Bez obzira na nejasnoće kada je riječ o povezanosti stresa i trudnoće, znanstvenici se slažu u jednome – u ekstremno traaumatičnim okolnostima stres vjerojatno ima velik psihološki utjecaj na ženu, poput prekida reproduktivnog ciklusa. Slažu se da je problem u tome što je posljedice stresa na organizam teže zamijetiti u manje stresnim situacijama. Jedna od hipoteza je da povišena razina stresa rezultira hormonalnim promjenama čiji je uzrok sama trudnoća.
Bez obzira na to što istraživanja ne mogu u potpunosti ‘izmjeriti’ u kolikoj mjeri stres utječe na plodnost žene, znanstvenicima koji se bave reproduktivnim zdravljem daju uvid u neke zanimljive činjenice i mogu im pomoći da unaprijede saznanja.
Dr. Adam Balen, profesor reproduktivnog zdravlja i predsjednik britanske Udruge za plodnost smatra da bi liječnici pitanju plodnosti žena trebali pristupiti manje na “klinički”, a više holistički način.
“Ako bračni parovi prolaze kroz stresno razdoblje, trebali bismo im savjetovati što da poduzmu”, smatra Balen. “Brojne su pozitivne poruke i saznanja koja im liječnik može prenijeti i ograničiti stres koji možda osjećaju zbog nastojanja da žena zatrudni. Najprije ih treba upozoriti da će možda biti potrebno više vremena nego što su pretpostavljali, osobito nakon što žena prekine uzimati kontracepcijska sredstva. Savjetujem i redovite spolne odnose, ne samo u vrijeme kada žena ovulira”, dodaje Balen. “Nije nevažno s ginekologom porazgovarati i o eventualnom postojanju upalne bolesti zdjelice, spolno prenosivim bolestima, problemima u pubertetu i o neredovitim menstrualnim ciklusima te ih potaknuti da postave pitanja o svemu što se odnosi na zdravlje, a muči ih, na kliničkoj, ali i na psihološkoj razini, što je također vrlo važno”, savjetuje dr. Balen.
