O jogi već danima priča cijela Hrvatska. Još otkad je Janica Kostelić jednoj župi u Slavonskom Brodu odgovorila da je to sport. Jer svećenici misle da nije sport i da nije primjerena katolicima
Cilj joge, istočnjačke filozofije života, jest opuštanje tijela i čišćenje uma.
“Ideja je zdravlje tijela, dugovječnost, dobar osjećaj, visoka razina energije, da se čovjek osjeća da može sve dnevne izazove svladati”, objasnio je kineziolog i instruktor joge Marko Antunović.
Upravo zbog svog blagotvornog djelovanja na ljudsko zdravlje, joga, originalno indijska duhovna praksa, zarazila je zapadnjake, koji su mahom preuzeli njezine fizičke aspekte.
“Ne bi trebalo biti niti sport niti vjera, nego duhovna disciplina. E sad, značenje riječi duh i duhovnost ljudi različito poimaju, pa onda tu može biti različitih smjerova, da jogu vežu za duhovnost i religiju što ne mora nužno ići zajedno”, kaže Antunović.
No, da joga ugrožava vjeru, i to katoličku, misle u crkvi Sv. Dominika Savia u Slavonskom Brodu pa tako na internetskim stranicama župe upozoravaju na jogu kao antikatoličku aktivnost.
Na stranicama se pastva obavještava da grad Slavonski Brod u sklopu organizacije Ljeto u Brodu, pod sportskim aktivnostima gura protukatoličke aktivnosti kao što je joga.
Pa su tako otišli i korak dalje i od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta tražili da intervenira. Pomoćnica ministra Janica Kostelić odgovorila im je da joga sport. Dapače, njezine blagodati koriste mnogi profesionalni sportaši, primjerice pa i nogometaši Dinama.
“To je totalno drugačije od onog kako sam ja to zamišljao. To je fantastično za tijelo i za tehnike disanja, znači tu ima više stvari koje su odlične i mislim da bi to svatko trebao probati bar jednom”, kaže Borna Sosa. Mlada nada Dinama uz pomoć joge radi na boljoj fleksibilnosti. Njegova trenerica Tamara Despot kaže kako su rezultati odlični.
“Obzirom da ja dolazim iz plesne struke i da znam da se fleksibilnost i mobilnost tijela kroz tu rutinu razvija, normalno, to mora sve biti dozirano i moraš poznavati svakog svog sportaša i u koju jogijsku poziciju ga dovesti da se on ne bi kojim slučajem ozlijedio”, kaže Despot.
A da se joga i vrhunski sport savršeno dopunjuju potpuno je logično, kaže Antunović.
“To je disciplina. Disciplina uma, ostati foklusiran na nešto. U sportu je to jako teško, pogotovo u procesu kada se sportaš afirmira i dobije materijalnu nagadu za nešto, onda je tek teško ostati fokusiran na ono što radiš, a imaš sve moguće nagrade i svi te vole”, dodao je.
Oba trenera slažu se da je psihološka stabilnost nužan preduvjet za dobar rezultat u sportu, ali i u životu općenito. Čime joga ugrožava njihove župljane u slavonskobrodskoj crkvi, odbili su nam komentirati.
Je li službeni stav Crkve da je joga protukatolička djelatnost, pitali smo Josipa Blaževića, franjevca koji je napisao knjigu Joga i kršćanstvo.
“Ako je netko uvjereni katolik i ako netko živi svoju vjeru, smatram da mu joga nije potrebna. Katolička crkva zagovara monoteizam i brak samo sa jednim bračnim drugom. Joga dolazi iz politeističke kulture u kojoj je prisutna poligamija. Mi poštujemo kao Katolička crkva i drugačija stajališta, uvjerenja i mišljenja, ali za nas je monoteizam i poligamija osnovno mjerilo. U tom smislu mi vjerujemo u jednoga Boga i povrh toga nam joga nije potrebna”, rekao je fra Blažević.
“Ne tvrdim da je joga opasna. Potrebno je znati o čemu točno govorimo. Postoje dvije vrste joge, jedna je onda hinduistička, jer vodite računa da je nastala u Indiji, davno prije kršćanstva, prema tome ne možemo reći da je protukatolička jer Katoličke crkve tada nije ni bilo. Ono s čime se mi susrećemo na Zapadu, to je amerikanizirana, komercijalizirana joga. Joga na istoku se ne vježba samo čitav život nego prema njihovm učenju o reinkarnaciji i kroz nekoliko života, a mi ovdje imamo jogu koja je u svrhu postizanja zdravlja. Riječ je o fenomenu profanizacije joge i gubitku identiteta kada je riječ o vjerskoj pripadnosti tako da se događa da ljudi bez identiteta iz svih religija uzimaju one elemnte koji im se sviđaju i stvaraju vlastitu duhovnost”, dodao je Blažević.
Što nam je još rekao fra Blažević, pogledajte u prilogu.
