Premda zadovoljstvo životom u Hrvatskoj, koja svojim građanima ne jamči egzistencijalnu sigurnost, stabilnost i osjećaj pravde, u zadnjem desetljeću kontinuirano pada i ispod je prosjeka EU, građani sjeverozapadne Hrvatske zadovoljniji su životom nego oni u drugim dijelovima Hrvatske.
Imaju više povjerenja u državne institucije, svoje odnose s obitelji i prijateljima procjenjuju boljima i manje su zainteresirani za odlazak iz zemlje nego građani iz drugih krajeva. Pokazalo je to istraživanje Instituta Ivo Pilar provedeno lani na reprezentativnom uzorku od 1000 građana koje je uključivalo njih 196 iz sjeverozapadne Hrvatske te 804 građanina iz ostalih dijelova Hrvatske u dobi od 18 do 88 godina.
Rezultati istraživanja predstavljeni su u Varaždinu na znanstvenom skupu ‘Kvaliteta življenja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj’ u organizaciji Instituta Ivo Pilar i HAZU-a. Iako, nažalost, Hrvatska u usporedbi s EU loše kotira kad je riječ o životnom zadovoljstvu i na samom je začelju među članicama EU jer ima gotovo trećinu nezadovoljnih građana, dok je u prosjeku u EU nezadovoljnih 20 posto građana. A s Danskom i Švedskom, koje imaju 99 psoto, odnosno 96 posto zadovoljnih građana, ne trebamo se ni uspoređivati.
Jug najnezadovoljniji i u EU
Usto u Hrvatskoj je, kako je iznijela podatke prof. psihologije i znanstvenica Instituta Ivo Pilar Ljiljana Kaliterna Lipovčan, koja se bavi kvalitetom života i dobro poznaje specifičnosti i razlike Hrvatske u odnosu na druge zemlje EU, lani čak 76 posto naših građana ocijenilo da im je kvaliteta života loša, dok u EU to smatra samo 38 posto građana. Samo su Rumunji i Bugari ocijenili lošijom od naše kvalitetu života, dok opet prednjače Danci, Šveđani i Nizozemci među kojima je više od 90 posto građana tih zemalja ocijenilo kvalitetu života dobrom.
– Analizirali smo razlike između stanovnika sjeverozapadne Hrvatske, što je uključivalo Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku, Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku županiju, s ostatkom Hrvatske. Pokazalo se da su u odnosu na ostatak Hrvatske stanovnici sjeverozapadne Hrvatske nešto zadovoljniji životom, da procjenjuju boljima svoje odnose u obitelji i s prijateljima, svoj osjećaj pripadnosti zajednici u kojoj žive te su optimističniji kada razmišljaju o budućnosti. Također u manjoj su mjeri naveli da imaju namjeru odseliti se u inozemstvo (4,1 posto) u odnosu na 5,4 posto njih u ostatku Hrvatske – kaže prof. Kaliterna Lipovčan.
Jesu li stanovnici na sjeveru Hrvatske zadovoljniji životom od južnjaka, koji nemaju samo more i dobru klimu, nego znatan dio njih i bolji standard od građana na sjeveru zahvaljujući životu od turizma i turista?
– Iako je uvriježeno mišljenje da se na jugu, gdje je opuštenija atmosfera i blaža klima, živi bolje nego na sjeveru, opovrgavaju ga u novije vrijeme i podaci europskih istraživanja. Eurobarometar iz 2015. pokazuje da su zemlje u kojima su stanovnici najzadovoljniji životom sjeverne – Danska, Švedska, Nizozemska, a među najmanje zadovoljnima su južne zemlje, Španjolska, Portugal i Italija. Čini se da gospodarska i politička situacija u pojedinim zemljama, kriza i nezaposlenost, puno više zabrinjavaju građane nego što im zadovoljstvo čini blaga klima i lijepo okruženje. Međutim iz ovog istraživanja ne treba zaključivati da se na sjeveru Hrvatske živi bolje nego na jugu, jer ovi podaci ne omogućuju analizu takvih razlika – kaže prof. Kaliterna Lipovčan.
Prije 10 godina drugačiji rezultati
Ističe da sustavnih istraživanja koja bi dopustila prave analize regionalnih razlika u kvaliteti življenja nemamo u zadnjem desetljeću, a posljednje takvo istraživanje proveo je UNDP (Program Ujedinjenih naroda za razvoj) 2006. na uzorku od gotovo 9000 stanovnika. Tako veliki uzorak omogućio je analizu razlika u pojedinim parametrima po županijama.
Tada, prije deset godina, pokazalo se da su u Hrvatskoj životom najzadovoljniji bili stanovnici Splitsko-dalmatinske i Istarske županije, a najmanje zadovoljni stanovnici Bjelovarsko-bilogorske i Osječko-baranjske županije. A najoptimističniji su bili stanovnici Međimurske županije i Zagreba, a najmanje optimistični stanovnici Karlovačke i Šibensko-kninske županije.
Za takvo istraživanje poput UNDP-ova bilo bi, kaže prof. Kaliterna Lipovčan, potrebno puno više ispitanika i puno više financijskih sredstava, te analiziranje različitih čimbenika, od ekonomskih i socijalnih do prostornih, koji utječu na kvalitetu življenja.
Do tada ostaje činjenica, zaključuje, da su stanovnici sjeverozapadne Hrvatske u odnosu na ostale dijelove Hrvatske zadovoljniji životom, odnosima u obitelji i među prijateljima, osjećajem pripadnosti svojoj okolini i osjećajem sigurnosti u budućnosti, imaju više povjerenja u pravosuđe, policiju, školstvo, Crkvu, zdravstvo i EU parlament.
Imajući na umu da smo na začelju u EU po kvaliteti života i zadovoljstvu životom i da je lani čak 47 posto naših građana ocijenilo financijsko stanje svojih kućanstava lošim prema njih 30 posto u EU, građani bi na nadolazećim izborima trebali triput promisliti koliko će se političari koje biraju zalagati za njihovu kvalitetu života, osim ako ne žele vječno ostati nezadovoljni i na začelju EU zajedno s Rumunjima i Bugarima.
