Koštičavo voće nalazi se u fazi bubrenja pupova zbog iznadprosječno toplog i vrlo vlažnog vremenskog razdoblja. Krajnji je čas da se poslovi zimske rezibe privedu kraju, kako bi se mogla obaviti usmjerena zaštita bakrenim pripravcima. U uzgoju na okućnicama koštićavo voće uglavnom nalazimo u obliku visokostablašica na kojima se ne provodi sustavna rezidba.
Jedan od razloga je nedovoljno korištenje mogućnosti uzgoja koštičavih voćaka na slabobujnim podlogama, a drugi je neprovođenje rezidbe na oblik u prvim godinama uzgoja.
Osnovne karakteristike voćaka koje se ne orezuju su: odumiranje unutrašnjih dijelova krošnje, pomicanje rodnih elemenata na vrh i obod krošnje, alternativna rodnost (vrlo česta pojava naročito kod šljiva kada u jednoj godini voćka zametne velik broj plodova, a u sljedećoj godini urod može potpuno izostati), jača pojava gljivičnih oboljenja zbog slabije prozračnosti krošnje i dužeg zadržavanja vlage na lišću.
Ukoliko i vaše koštićave voćkice nisu imale susret sa škarama unazad nekoliko godina, idealno je vrijeme da poradite na obnovi krošnje.
Obnova krošnje je proces koji traje nekoliko godina, posebno kod koštičavog voća. Za početak je dovoljno odstraniti bolesne i slomljene izboje, te nekoliko debljih grana koje ometaju prodiranje svjetla u unutrašnjost krošnje. Koštićave voćke su osjetljive na jaku rezidbu, pa ne treba pretjerivati, a rane nastale rezidbom debljih grana treba premazati voćarskim voskom.Svake godine se taj postupak ponavlja sve dok se na donjim dijelovima i u unutrašnjosti krošnje ne obnovi rodno drvo.
S obzirom da su koštićave voćke u fazi bubrenja pupova, a posebno breskve i nektarine, vrlo lako je razaznati generativne od vegetativnih pupova. Možete primjetiti kako se cvjetni/cvatni pupovi nalaze postrano na izbojima, dok se vegetativni pup nalazi na vrhu izboja. Međutim, kvaliteta buduće zametnutih plodova ovisit će o tipu rodnog izboja na kojima su smješteni rodni pupovi. Kod koštićavog voća razlikujemo tri osnovna tipa rodnih izboja, a to su; dugi mješoviti rodni izboji, kratko rodno drvo i majska (svibanjska kitica).
Karakteristike rodnih izboja pojedinih koštičavih vrsta opisane su u daljnem tekstu, a za sve one koji vole vrtlariti tu je Facebook stranica Voćkarica&Vrtlarica.
BRESKVA/NEKTARINA
Glavni rodni izboji breskve/nektarine su jednogodišnji mješoviti izboji duljine 3o cm, koji će zbog velikog broja vegetativnih pupova osigurati dovoljno veliku lisnu površinu za optimalan rast plodova. Iako na stablu breskve/nektarine redovito nalazimo kratke rodne izboje i majske kitice, rezidbom ih moramo ukloniti jer ne daju plodove dobre kakvoće.
Detalj rodne šibe breskve na kojem se u fazi bubrenja jasno vidi kako je vegetativni pup smješten između dva rodna pupa.
ŠLJIVA
Većina sorata šljiva donosi plodove na kratkom rodnom drvu, a to su majske kitice i kratki rodni izboj.
Majska kitica šljive može se obnavljati kroz duže razdoblje iz gornjeg vegetativnog pupa, pa traje više godina.
Kratki rodni izboj šljive duljine 1o cm.
MARELICA
Na marelici nalazimo mješovite rodne izboje za koje je poželjno da budu čim duži, jer se cvjetovi otvaraju sukcesivno od baze prema vršnom dijelu izboja, čime se produžuje vrijeme cvatnje. Uz navedeni tip izboja na marelicama se stvara i dosta kratkog rodnog drva i majskih kitica.
Majska kitica marelice u fazi bubrenja pupova.
VIŠNJA
Višnja uglavnom rodi na jednogodišnjim izbojima duljine 20-30 cm. Izboji veće duljine su nerodni ili imaju manji broj cvatnih pupova. Postoje neke sorte višanja koje rađaju uglavnom na majskim kiticama, pa se prilikom sadnje pojedine sorte informirajte o odlikama rasta.
Rodni jednogodišnji izboj višnje sa cvatnim pupovima smještenim duž izboja, završava sa jednim vegetativnim pupom.
TREŠNJA
Na stablu trešnje najkvalitetnije rodno drvo čine majske kitice. Riječ je o kratkim izbojima na čijem se vrhu nalazi vegetativni pup, a ispod njega vijenac od 3 do 8 cvatnih pupova.
Majska kitica trešnje.
