Konačno smo doživjeli zimsku idilu i toplo se nadam da uživate u snježnim radostima. Sad kada su radovi na otvorenom svedeni tek na povremeno lopatanje snijega , idealno je vrijeme za usvajanje novih znanja koja će nam dobro doći tijekom razdoblja vegetacije.
U kontaktu sa hobi voćarima stekla sam dojam da nekima nije jasna svrha cijepljenja voćaka, ali da postoji i jedan dio njih koji isprobava različite tehnike cijepljenja na vlastitim voćkicama. Odlučila sam sljedećih nekoliko članaka pisati o značenju cijepljenja, voćnim podlogama i plemkama, tehnikama cijepljenja s obzirom da je odabir ispravno proizvedene i kvalitetne sadnice početak svake uspješne voćarske priče.
Prema razlici u boji kore jasno se vidi koji dio voćke je podloga, a koji dio je plemka. Mjesto spajanja naziva se cijepljeno mjesto, a vrlo je važno da prilikom sadnje voćaka ostane barem 10 cm iznad razine tla.
Cijepljena voćka sastoji se od podloge koja daje korijen i jedan manji dio debla i plemke koja daje ostatak debla i krošnju. U iznimnim slučajevima voćka može imati i treći dio, a to je međupodloga. Međupodlogom se služimo za premošćivanje nepodudarnosti između podloge i plemke.
Najpoznatiji primjer je sorta kruške Viljamovke koja se ne može proizvesti direktnim cijepljenjem na podlogu dunje, već se između njih umeće posrednik (sorta kruške Gelertova Maslovka) dobre podudarnosti sa obje strane. Iz gore navednog možemo doći do jednostavnog zaključka da je cijepljenje postupak spajanja podloge i plemke. O metodama cijepljenja postoje brojni zapisi koji datiraju još iz vremena prije Krista.
Samo tri godine nakon sadnje obilje plodova na sadnici jabuke sorte Fuji Naga Fu 6 cijepljenoj na slabo bujnoj podlozi M-9. Da sam odabrala sadnicu na srednje bujnoj podlozi MM-106 možda bi imala dva do tri ploda, a kod sadnice cijepljene na bujnoj podlozi čekala bi na plodove još koju godinu.
Većina kupaca bira voćke prema svojstvima sorte (tj. plemke), a da pritom ne vode brigu o odabiru podloge. Podloga je dio voćke koji određuje bujnost, vrijeme ulaska u rod, mogućnost uzgoja na pojedinom tipu tla, otpornost prema bolestima i štetnicima koji se nalaze u tlu, primitak nakon sadnje. Što bi značilo da ako raspolažete sa ograničenim prostorom ili želite da vam voćke čim prije prorode, birate podloge manje bujnosti.
Jedan od ograničavajućih čimbenika uspješnog uzgoja je sadržaj aktivnog vapna u tlu, pa će kruške cijepljene na podlozi dunje ili breskve cijepljene na podlozi vinogradarske breskve biti neprikladne za sadnju na takvim tlima. Također u tlu živi čitav niz bolesti i štetnika koji mogu u optimalnim uvijetima dovesti do uginuća osjetljive biljke domaćina.
Primjer je sve češća pojava vlažne truleži korijenova vrata jabuka i krušaka na koju su osjetljivije sadnice jabuka cijepljene na podlozi MM-106 u odnosu na sadnice proizvedene na podlozi M-9.
Jednogodišnja sadnica cijepljenog oraha sorte Seiferdorfski na generativnu podlogu oraha sjemenjaka.
Prema načinu razmnožavanja razlikujemo generativne i vegetativne podloge. Generativne podloge uzgajaju se iz sjemena koje je nastalo oplodnjom nepoznatog roditelja, pa njihova svojstva nisu sasvim poznata i ujednačena. Od generativnih podloga u proizvodnji sadnica najčešće se koriste sjemenjaci oraha, vinogradarske breskve, divlje trešnje, divlje kruške.
Ako primjetite kako ispod tih stabala rastu izdanci, možete ih iskoristiti za cijepljnje te na taj način proizvesti sadnicu. Vegetativne podloge koriste se posljednjih stotinjak godina, a razmnožavaju se položenicama, nagrtanjem, “in vitro”.
Vegetativnim razmnožavanjem vjerno se prenose svojstva roditelja, pa su vegetativne podloge ujednačene sa dobro poznatim svojstvima. Najčešće imena dobivaju po nazivima instituta koji su proveli selekciju uz brojčanu oznaku koja predstavlja šifru.
Zadebljanje ili “guka” na mjestu cijepljenja jabuke na podlogu M-9 znak je blage nepodudarnosti. U ovom slučaju je to poželjna pojava jer se smanjuje bujnost, a poboljšava rodnost i kakvoća.
Prilikom odabira podloge za cijepljenje najbitnije je da su podloga i plemka kompatibilne odnosno da se podudaraju. Najveći primitak se postiže kada podloga i plemka pripadaju istoj vrsti. Tako se na primjer plemke određene sorte breskve vrlo uspiješno primaju na podlogu vinogradarske breskve ako su svi ostali uvijeti zadovoljeni.
Podudarnost se može opisati kao sposobnost srašćivanja podloge i plemke koje nakon cijepljenja formiraju funkcionalnu voćku zadovoljavajućeg rasta i rodnosti. Ukoliko ste jedan od onih hobi voćara koji voli eksperimentirati, prije svake odluke o cijepljenju proučite malo po literaturi kompatibilnost između vrsta.
Može se dogoditi da podloga i plemka dobro srastu, ali nakon par godina može doći do iznenadnog pucanja cijepljenog mjesta.
U sljedećem članku pročitajte nešto više o voćnim plemaka i priboru za cijepljenje.
