Naš "unutarnji" jet lag, koji nema veze s putovanjima, utječe na mentalno stanje.
Klasični jet lag nastaje kad prelazimo vremenske zone — naš unutarnji sat, nazvan cirkadijalni ritam, ostaje nepovezan s novom okolinom, što izaziva umor, probavne smetnje i druge tegobe.
No, nova studija istraživača sa Sveučilišta u Sydneyu identificirala je fenomen nazvan “unutarnji jet lag” kod mladih osoba s poremećajima raspoloženja, koji se razvija bez ikakvog putovanja.
U studiji su sudjelovale dvije skupine mladih:
- 69 pojedinaca (16–35 g.) koji su tražili pomoć u klinici za mentalno zdravlje,
- 19 zdravih kontrola bez povijesti mentalnih bolesti (The University of Sydney).
Sudionici su progutali senzor koji je kontinuirano mjerio tjelesnu temperaturu. Također su uzimani uzorci sline prije spavanja i nakon buđenja, kako bi se analizirale razine hormona melatonina i kortizola, ključnih regulatora cirkadijalnog ciklusa.
Što su otkrili?
U oko 23 % mladih iz klinike najmanje dva od tri biološka pokazatelja (temperatura, melatonin, kortizol) bila su izvan usklađenosti. Tim ih opisuje kao “satove koji se ne poklapaju međusobno”, dakle stanje gdje ritmovi tijela nisu samo pomaknuti, nego i međusobno disocirani.
Osim toga, utvrđena je povezanost između izraženijih depresivnih simptoma i ciklusa tjelesne temperature koji su odmaknuti u odnosu na ritmove spavanja i hormona.
Širi okvir i dosadašnja istraživanja
Poremećaji cirkadijalnog ritma povezani su s depresijom, bipolarnošću, anksioznošću i ADHD-om. Kod adolescenata, nesklad između društvenog vremena i unutarnjeg sata (tzv. social jetlag) povezan je s lošim mentalnim zdravljem, depresijom i ponašanjima rizika.
Također, studije kod životinja pokazuju da kronični jet lag može poremetiti ekspresiju satnih gena, metabolizam mozga i serotonin signaling u područjima kao što su prefrontalni korteks i nucleus accumbens. Mutacije gena kao što je CLOCK povezane su s bipolarnošću i manjim odgovorom na raspoloženje kod životinja i ljudi.
Što sve ovo znači?
Poput kliničkih primjera tzv. constant routine protokola, u kojima se izolira tjelesni sat i mjeri u stabilnim uvjetima, ovo otkriće ukazuje da čak i bez vanjske promjene vremena cirkadijalna disfunkcija može pridonijeti mentalnim poteškoćama.
Rezultati ove istraživačke studije, objavljene u uglednom Journal of Biological Rhythms, ne dokazuju uzročnost, ali jasno sugeriraju:
– potrebu da se prilikom dijagnostike i liječenja procjenjuje biološka sinhronizacija,
– mogućnosti primjene chronoterapije — poput melatonina, terapije svjetlom, regulacije spavanja i aktivnosti — kako bi se poboljšali mentalni simptomi (The University of Sydney, PubMed, PMC).
Novi pristup razumijevanju mentalnih poremećaja
Fenomen unutarnjeg jet laga donosi nov pristup razumijevanju mentalnih poremećaja kod mladih: ukoliko tjelesni ritmovi nisu usklađeni međusobno, njihovo liječenje može zahtijevati kronobiološki pristup. Iako je uzorak bio mali, ovo otvara put razvoju novih terapija koje ciljaju povezanost cirkadijalnog ritma i emocionalnog zdravlja. Potrebna su dodatna longitudinalna istraživanja na većim skupinama kako bi se potvrdila klinička vrijednost ovog pristupa.
