Učestalo korištenje društvenih mreža i dijeljenje raznih sadržaja, neuroznanstvenicima uvelike pomaže u daljnjem razumijevanju ljudskih emocija.
Istraživanja su pokazala kako je pojavom društvenih mreža promijenjen uobičajen način rada mozga. Zabilježen je porast u ovisnosti o internetu, ali i poboljšana mogućnost mozga da istovremeno radi nekoliko stvari. Usporedbom kognitivnih procesa mozga i online socijaliziranja, dobivena su razna objašnjenja.
Neuroznanstvenici dolaze do dva zaključka; važnosti povezivanja sa drugima i dojma koji ostavljamo javnosti, tvrdi Medical Daily.
Društvene platforme omogućavaju zadovoljavanje osnovnih socijalnih potreba. Znanstvenici tvrde da društvene mreže dozvoljavaju formiranje reputacije. Uz to, korisnici dobivaju pravovremen odgovor na svoje objave.
Gradnja reputacije time slijedi pet ključnih ponašanja, poput širenja i dobivanja povratnih informacija, promatranja drugih osoba, iskazivanja vlastitog mišljenja i mogućnosti usporedbe sa ostalim korisnicima.
Moderno društvo svjesno je kako se predstavlja u online svijetu. Iako društvene mreže imaju pozitivne konotacije, istraživanjem njenog korištenja dokazano je kako zapravo ometaju normalno funkcioniranje pojedinca. Zabilježena je slabija koncentracija, ometenost na poslu ili u obrazovnim ustanovama.
Nadodali su kako su podaci o korištenju društvenih mreža, odraz stvarnih ponašanja. Ljudi online ne biraju puno drugačije prijatelje ili interese u odnosu na stvarnu okolinu. Njihove temeljne zanimacije ostaju iste.
Socijalne mreže pokrenule se mogućnost različite upotrebe znanstvenih metoda i boljeg razumijevanje ljudskih emocija i ponašanja. Time su znanstvenicima otvorena daljnja pitanja u pogledu proučavanja načina socijaliziranja i dobivanja novih odgovora na prijašnje istražena područja.
