• Agencija za istraživanje tržišta Hendal istražila je jutarnje prehrambene navike stanovnika Hrvatske
• Iako 90 posto Hrvata smatra doručak izrazito bitnim obrokom, svega 60 posto njih redovito doručkuje
• Doručak je važniji osobama iz Sjeverne Hrvatske, Slavonije i Istre, Hrvatskog Primorja te Gorskog Kotara u odnosu na osobe iz Dalmacije
Gotovo polovica stanovnika Hrvatske uopće ne doručkuje, a jutarnji je obrok najmanje važan Dalmatincima. Pokazalo je to najnovije istraživanje o prehrambenim navikama Hrvata koje je provela agencija Hendal. Gotovo polovica građana koji preskaču doručak ističe kako nema vremena za doručak ili nisu stekli tu naviku.
“Nažalost, ovo jesu najčešći razlozi preskakanja doručka. Ljudi još uvijek nisu dovoljno svjesni važnosti doručka, a mnogi od njih i žure od najranijih jutarnjih sati. No, zato bi bilo najbolje ustati se malo ranije i doručkovati. Nekima se ponekad ne da pripremati doručak doma, no ima sve više mjesta na kojima se nudi brz i kvalitetan doručak, bilo da su na putu prema uredu ili na fakultet i u školu.”, ističe mr. Mimi Vurdelja, nutricionistica Hrvatskog olimpijskog odbora dodavši da svatko može i mora pronaći vremena za doručak koji je iznimno važan jer smo ujutro energetski “najtanji”. Uza sve to potrebna je i kontinuirana edukacija građana o važnosti doručka, a u tom segmentu su najvažnija djeca, ističe mr. Mimi Vurdelja.
Od jaja i hrenovki do žitarica
Istraživanje Hendala pokazalo je i da ispitanici doručak prvenstveno doživljavaju kao obrok koji se konzumira kod kuće, iako zaposlene osobe u najvećoj mjeri doručkuju izvan kuće.
Hrvati najčešće započinju dan konzumirajući pecivo, kruh ili tost sa namazima, te svježe voće, žitarice, müsli ili pahuljice, svježi sir i salame. Muškarci najčešće doručkuju hrenovke, jaje na oko, kajganu sa i bez dodataka, kekse, kuhano jaje, pekarske proizvode, salame, slaninu, tost sa šunkom ili sirom, dok nježniji spol češće odabire laganije obroke kao što su svježe voće, žitarice, müsli pahuljice te griz ili čokolino.
Na doručak utječu i prihodi i obrazovanje
Osobe s višom školom ili fakultetom češće doručkuju od osoba sa srednjom školom, a na učestalost doručkovanja utječu i prihodi. Tako osobe s mjesečnim prihodom kućanstva između 4.000 i 10.000 kuna češće svakodnevno doručkuju od osoba čiji je mjesečni prihod kućanstva viši od 12.000 kuna.
Nadalje, žene u značajno većoj mjeri od muškaraca navode da troše više vremena na odijevanje nego na doručak, kao i da troše podjednako vremena na odijevanje i doručak. Valja istaknuti i kako nezaposleni, kućanice te učenici i studenti troše više vremena na odijevanje nego na doručak u odnosu na umirovljenike. No ipak, značajno će manje osoba potrošiti više vremena na odijevanje nego na doručak.
Utjecaj doručka na organizam
Zanimljiva je činjenica da čak 90 posto Hrvata, iako ih velik broj ne doručkuje, razumije važnost doručka i utjecaj tog obroka na ostatak dana. Smatraju da nam doručak osigurava više energije, bolju koncentraciju, bolje raspoloženje te učinkovitost u radu i kreativnost. Valja istaknuti i druge prednosti doručka za naše zdravlje.
Tako ljudi koji svakodnevno doručkuju imaju čak 40 posto manji rizik za razvoj masnih naslaga na području trbuha. S druge strane, polovica ljudi koji preskaču doručak skloniji su debljanju, čak i pretilosti, a 40 posto ljudi koji preskaču doručak više posežu za slatkišima.
