STRES može utjecati na djecu cijeli život – evo kako im pomoći

Stres je loš za tijelo, kao i um. Iako svi znamo da stres u odrasloj dobi može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su čirevi i hipertenzija, ne povezujemo ove bolesti s djecom. No, istraživanja sugeriraju da djeca pod stresom plaćaju veliku cijenu. U stvari, oni su u opasnosti od kognitivnih oštećenja, jer njihovi mozgovi još nisu potpuno razvijeni.

Mnogo statističkih podataka sugerira da djeca uistinu doživljavaju stres na novim razinama: samoubojstva među adolescentima su se učetverostručila još od pedesetih godina i u posljednjih nekoliko desetljeća korištenje lijekova za liječenje emocionalnih poremećaja u Americi povećalo se 68 posto za djevojčice, 30 posto za dječake.

Kada je dijete pod stersom, hipotalamus oslobađa hormon koji prolazi u susjednu hipofizu. Hipofiza tada mobilizira proizvodnju drugog hormona koji pliva preko krvotoka do nadbubrežnih žlijezda iznad bubrega. Nadbubrežne žlijezde aktiviraju adrenalin i kortizol. Adrenalin ubrzava brzinu otkucaja srca i podiže krvni tlak. Kortizol pumpa povećava razinu šećera u krvi, povećava snagu mišića i pamćenja djeteta i povećava prag boli.

Stres nikako ne pomaže, samo odmaže

Možda mislite da će povećana snaga pamćenja i povišeni prag boli, pomoći djeci da uče brže i bolje. Istina je daleko od toga. Naša reakcija na stres ili borbu protiv stresa dizajnirana je za hitne situacije u životu ili smrti. Moderni problemi i izazovi nisu brzi. Oni zahtijevaju dugoročni fokus i hrabrost – ono što stres može potkopati.

Što se onda događa kada je mozak pod stresom – ne nekoliko sekundi, nego iz godine u godinu? Hormoni stresa završavaju u našim tijelima danima, tjednima, mjesecima… Istraživanja pokazuju da kortizol ‘jede’ mozak ako se u njemu dugo zadržava. Kada su laboratorijski štakori u Izraelu, Njemačkoj, SAD-u, Kini i Italiji dobili nekoliko tjedana injekcije kortizola štakora, ubijali su moždane stanice u regiji hipokampusa, ostavivši ih depresivnim, tjeskobnim, strašnim, nezrelim, potrebitim i nesposobnim za učenje novih ponašanja.

Mnogo vrsta stresa mogu utjecati na dijete

Stres nije dobar za mozak odraslih, no dječji mozgovi posebno su osjetljivi na “pustošenje” hormona stresa, kortizola. Studija nakon studije otkrila je da djeca koja su izložena ekstremno stresnim situacijama – nasiljem u kući ili tjelesnom kažnjavanju – imaju niži IQ od djece koja nisu izložena takvim traumama.

No, novije studije pokazuju da ne utječu samo ekstremne vrste stresa na dječju sposobnost učenja i razmišljanja. U 2009. godini, na Virginia Polytechnic Institute otkrili su da djeca izložena “kućnom kaosu” imaju niži IQ i više problema u ponašanju. Zajednička studija između Harvard Medical School / McLean bolnice i Katoličkog sveučilišta u Koreji u 2009. godini pokazala je da su se djeci koja su doživjela majčinsko verbalno zlostavljanje smanjio verbalni IQ i da imaju manje bijele tvari u mozgu. (Bijela materija utječe na učenje koordinirajući komunikaciju između različitih područja mozga.) Čak i roditeljski stres može utjecati na kognitivni razvoj djece, jer je napetost “zarazna”.

Što možete napraviti? Tjelesna aktivnost potiče rast hipokampusa, grupni sportovi i vježbanje potiču razvoj neurona. Vježba je jedna od najboljih stvari koje djeca mogu učiniti u borbi protiv stresa. Povećava stvaranje neurona, preživljavanje i otpornost na oštećenja i stres i redovita tjelesna aktivnost je jedan od načina da pomognete djeci u učenju kako se nositi sa stresom. Zato isključite ekrane i svi van.

Povezani sadržaj
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije