Moja avantura sa uzgojem artičoke započela je prije 4 godine iz puke znatiželje i danas pišem o vlastitom iskustvu o uzgoju, ali i konzumaciji artičoke. Naime, prilikom nabavke sjemenskog materijala u proljeće zapazila sam da gotovo svaki vrtni centar ili poljoprivredna apoteka imaju u ponudi sjemenske robe i sjeme artičoke. Iznenadila me ta činjenica s obzirom da nikad nisam čula, a niti vidjela da netko u našoj regiji uzgaja artičoke. Vođena principom ‘ako ne probaš, nikad nećeš znati’, kupila sam paketić sjemena i krenula u hobi proizvodnju artičoke.
Artičoka se uzgaja zbog cvatnih glavica koje narastu u promjeru od 6 do 10 cm. U proizvodnji se nalazi nekoliko tipova artičoke, a međusobno se razlikuju po boji, obliku i krupnoći cvatnih glavica te prisutnosti tj. odsutnosti bodlji na ljuskastim pricvjetnim listovima.
Vjerujem da onima koji se do sad nisu susreli sa artičokom na tanjuru, cvatna glavica ne izgleda nimalo primamljivo ili jestivo. Jestivi dio artičoke čini cvjetna loža i bazni, zadebljani dio ljuskastih pricvjetnih listova.Činjenica je da se za jelo koristi vrlo mali dio cvatne glavice, međutim riječ je o vrlo cijenjenoj deliciji u zdravstvenom i kulinarskom smislu. Konzumacija artičoke preporučuje se kod bolesti jetre i bubrega jer poboljšava izlučivanje žuči i mokraćne kiseline, a gorka tvar cinarin iz artičoke smanjuje kolesterol u krvi. Tradicionalan način pripreme artičoke u dalmatinskoj kuhinji je sa mladim bobom i graškom uz dodatak pancete i ječmene kaše. Isprobala sam navedeni recept i moram priznati da je riječ o izuzetno ukusnom jelu, pogotovo kada se koriste svježe ubrane namirnice iz vlastitog vrta.
Kao što sam već napomenula moj uzgoj artičoke počeo je uzgojem iz sjemena, iako prema podatcima iz literature artičoka se u tradicionalnim područjima uzgoja razmnožava vegetativno. Uzgoj iz sjemena opravdan je samo ako raspolažemo sa kultivarom kod kojeg se dobro prenose glavna svojstva, no kod hobi proizvodnje nije imperativ imati ujednačen nasad i urod.
Iz sjemena sam prvo uzgojila presadnice koje sam posadila na stalno mjesto kada su bile dovoljno dobro razvijene.
Za kontinentalni dio Hrvatske vrijedi pravilo da o izboru sadnog mjesta najviše ovisi uspjeh uzgoja artičoke. Artičoka se tradicionalno uzgaja u obalnim područjima gdje su zime blage i nema većih temperaturnih kolebanja. Bez dodatne zaštite tijekom zimskih mjeseci vjerujem da artičoka ne bi imala nikakve šanse za preživjeti na otvorenom.
Za uzgoj artičoke odabrala sam položaj koji je zaštićen od sjevera sa zidom, a gredica je formirana na način da je povišena. Iznad artičoke se nalazi konstrukcija na koju se tijekom zimskih mjeseci stavlja folija za plastenik. Oko korijena biljaka stavljam suho lišće te ih dodatno omotam agrotekstilom.
Kada prođe opasnost od negativnih temperatura skida se folija sa konstrukcije i čisti se gredica od materijala (lišće, slama, agrotekstil) koji je služio kao toplinski izolator. U drugoj polovici mjeseca svibnja možemo očekivati razvoj cvatnih glavica, a artičoka se bere dok su cvatovi još zatvoreni, odnosno pricvjetni listovi obavijaju glavicu i još se ne otvaraju.
Ako na vrijeme ne uberemo cvatnu glavicu ona će se uskoro otvoriti, a zbog neobične boje i oblika vrijedna je divljenja.
Uzgoj artičoke bi svakako preporučila onima koji vole imati egzote u vrtu, a ujedno imaju i mogućnosti osigurati dobru zaštitu tijekom hladnijeg zimskog razdoblja.
