Autoimune bolesti teško je prepoznati, a tijelo počinje samo sebe napadati...
Naša su tijela savršeni mehanizmi koji rade 24 sata dnevno bez
odmora kako bi se obranila od bakterija, virusa, infekcija i
ostalih potencijalno opasnih radikala u našim organizmima.
Međutim, ponekad dođe do ‘greške’ i tijelo počinje napadati
dobre, zdrave stanice. To je uzrok koji stoji iza bolesti poput
multipla skleroze i psorijaze, a za koji se smatra da je
zapravo greška u imunološkom sustavu. Tijelo stvara
antitijela protiv našeg vlastitog tkiva.
Danas oko 50 milijuna Amerikanaca živi s
autoimunim bolestima, a čak 75 posto pogođenih su
žene.
Simptomi autoimunih bolesti
Svaka autoimuna bolesta ima vlastiti set simpmtoma, ali gotovo
svi oboljeli primijete:
bolove u mišćima i kostima
simptomi koji podsjećaju na gripu
upale, bolovi i crvenilo
Zamor je zajednički svim autoimunim bolestima, a intenzivan je do
te mjere da je ljudima teško funkcionirati.
Među najčešćim autoimunim bolestima su:
1. Lupus
Lupus napada kožu, zglobove, krvne žile, unutarnje organe i
uzrokuje upale. Najozbiljniji oblik lupusa je Systemic lupus
erythematosus odnosno SLE. Ova je bolest najprepoznatljivija
po osipu u obliku leptira koji se pojavljuje na licu preko obraza
i nosa.
Problematično je kod lupusa što je višesistemska bolest odnosno
simptomi zahvaćaju više različitih organa pa možete primijetiti
oticanje u zglobovima, bolove u prsnom košu dok dišete, čireve u
ustima itd.
2. Psorijaza
Ova kožna bolest zahvaća otpilike 7.5 milijuna ljudi samo u
SAD-u. Postoji više oblika psorijaze, a najčešća
je plak-psorijaza koja se očituje u upaljenoj i crvenoj
koži koja svrbi.
Najčešće se pojavljuje na tjemenu, laktovima i donjem dijelu
leđa, ali može iskočiti bilo gdje na tijelu. Faktori iz okoline
poput stresa, infekcija i ozlijeda kože mogu biti okidač za
psorijazu ili je pogoršati.
3. Multipla skleroza
Multipla skleroza pogađa otprilike 2.5 milijuna ljudi u svijetu,
a pogađa dvostruko više žena od muškaraca. Uzrokuje prekid
veze između mozga i drugih dijelova tijela jer se živci
‘izoliraju.
Ne zna se još uvijek zašto dolazi do multipla skleroze, a ljudi
najčešće imaju napadaje odnosno period pojačanih ‘simptoma’ nakon
čega dolazi do stanja remisije.
Lijeka za multipla sklerozu nema i ljudi mogu ostati nepokretni,
ali 2/3 oboljelih može se kretati samostalno. Ipak, postoje
lijekovi koji kontroliraju učestalost i intenzitet
napadaja.
4. Reumatoidni artritis
Ova bolest zglobova može uzrokovati njihovu deformaciju, ali to
nije pravilo. Uzrokuje oticanje, krutost i bolove u
zglobovima, a najčešće u prstima, zapešću i stopalima. No, može
se pojaviti na bilo kojem zglobu na tijelu.
RA može uzrokovati anemiju kod oboljelih, a iako nije jasno zašto
do njega dolazi, ali povezan je s hormonima, genima i
faktorima iz okoline. Ljudi najčešće obole između 30. i 60.
godine. Liječenje je iznimno napredovalo i danas postoje lijekovi
koji usporavaju razvoj artritisa i uklanjaju simptome.
5. Celijakija
Celijakija najčešće bude u obitelji, a danas pogađa jednu osobu
na 100 ljudi i čak 2 i pol milijuna Amerikanaca pa je tako
ona danas najčešća gastroenterološka bolest. Obilježava
ju nepodnašanje glutena, proteina, koji se nalazi u pšenici,
ječmu i raži.
Kod djece su simptomi istaknutiji pa se javlja povraćanje,
proljev, napuhanost i zatvor. Međutim, kod odraslih nema jasnih
simptoma pa je teško postaviti dijagnozu.
Simptomi nestaju kada se prestane konzumirati gluten pa je tako
to ujedno i najbolji ‘lijek’ za oboljele.