Većina paničnih epizoda traje u prosjeku 20 minuta, a ovo su tri stvari koje možete napraviti kako bi napadaj panike prošao što bezbolnije...
Onaj tko ga nije iskusio ne može ni zamisliti koliko može biti
zastrašujuć osjećaj panike. Psihologinja Danielle
Forshee ga opisuje kao nagli val intenzivnog straha koji
u roku od nekoliko minuta doseže svoj vrhunac.
Tijekom paničnog napadaja srce brže kuca, osoba se znoji, mučno
joj je, osjeća bol u prsima, trnce u rukama i nogama te ima
osjećaj da je odvojena od stvarnosti ili od sebe, kao da se
nalazi u nekom paralelnom svijetu.
Većina paničnih epizoda traje u prosjeku 20 minuta, a ovo su tri
stvari koje možete napraviti kako bi napadaj panike prošao što
bezbolnije.
1. Trbušno disanje ili disanje dijafragmom
‘Panični napadaj izaziva simptome fizičke tjeskobe jer mozak
vjeruje da je istinski ugrožen i da se mora braniti’, kaže
Forshee. ‘Jedan od najučinkovitijih načina ublažavanja paničnog
napadaja je trbušno disanje, odnosno disanje dijafragmom’,
dodaje. Razlog je taj što se tijelo grčii počinjete
hiperventilirati, plitko dišete i organizam ne dobiva dovoljno
kisika.
Ova vrsta disanja šalje signale mozgu da je situacija kritična.
Disanje dijafragmom šalje mu pak potpuno suprotne signale – da
ste opušteni i sigurni. Mozak će tu poruku prenijeti na
organe, opustiti mišiće, usporiti otkucaje srca i vratiti vas u
prirodno stanje.
2. Zamjena misli
‘Kada netko prolazi kroz napadaj panike , njegove misli govore u
da je u opasnosti i da se boji nečega. Umjesto da dopustite
svojim mislima da naprave negativnu lančanu rekaciju, spriječite
ih tako što ćete ih zamijeniti pozitivnim mislima’, objašnjava
dr. Forshee. Drugim riječima, sve je u tome da
restrukturirate misli.
Znači, umjesto da gfovorite sebi da će se dogoditi loše stvari,
zapitajte se što ao se te loše stvari ne dogode? Korisno je i
podsjetiti se u trenutku napadaja da će proći i da ga samo
trebate izdržati.
3. Nemojte izbjegavati situacije u kojima vam se već
dogodio panični napadaj
‘Osobe koje pate od napadaja panike običavaju izbjegavati mjesta,
ljude i situacije koje povezuju s ovim stanjem’, kaže
psihologinja. Primjerice, ako se napadaj dogodio u određenom
restoranu, osoba više neće zalaziti u njega. No, dr.
Forshee tvrdi da treba činiti baš suprotno.
‘Mozak treba suprotno od izbjegavanja. Suočavanje. Tako će steći
pouzdanje i povjerenje u tijelo da može izdržati napadaj te će
početi reagirati na drugačiji način. Neće stvarati negativnu
lančanu reakciju misli i tjelesnih simptoma’, nastavlja.
Stoga, kada idući put morate otići na mjesto na kojem
senapadaj već jednom dogodio, racionalizirajte
situaciju. Razmislite o tome čega se bojite i izgubit će na
snazi. Također, povedite sa sobom prijateljicu i vidjet ćete da
ćete biti zaokupljeni razgovorom i uživanjem u hrani.
Na paniku nećete ni pomisliti.