Forsiranje sjedenja ispred ekrana satima nije samo loše za mozak, nego i za cjelokupni poslovni sustav u budućnosti...
Iako još uvijek izgleda nezamislivo raditi samo četiri sata
dnevno, stručnjaci smatraju da to uopće nije loša
ideja. Štoviše, kažu kako bi u tom slučaju ljudi dali
maksimum na poslu te imali kvalitetniji privatni
život. Isto tako, tvrtke bi uštedjele na grijanju,
struji i ostalom na čemu troše kako bi osigurale uvjete za rada
svojim zapsolenicima.
Rijetko koji čovjek može biti potpuno koncentriran
na posao više od četiri do pet sati
dnevno. Ostatak radnog vremena zaposlenik je tek djelomično
koncentriran te se posao svodi na popunjavanje vremena, piše
Quartz.
Forsiranje sjedenja ispred ekrana satima nije samo loše za mozak,
nego i za cjelokupni poslovni sustav u
budućnosti. Zaposlenik neće povećati svoju produktivnost
time što dulje sjedi pred računalom. Već je 1932. filozof
Bertrand Russel zagovarao četverosatno radno
vrijeme.
Toliko smo postali opterećeni poslom da smo zaboravili kako
usporiti. Najčešće čujemo, a i sami ponavljamo kao mantru: ‘Nemam
vremena’, a najčešće neproduktivno trošimo vrijeme.
Dobrobiti od skraćenog radnog vremena su višestruke – manje
bolovanja, manji troškovi za tvrtku i bolja integracija privatnog
i poslovnog života te u konačnici, ono najbitnije, zadovoljan i
zdrav zaposlenik.
Zadovoljan zaposlenik bit će kreativniji i produktivniji te više
posvećen tvrtki tvrtki za koju radi. Ovakvo radno vrijeme značilo
bi i više novih radnih mjesta.
U našoj državi je nezamislivo upola skratiti radno vrijeme, no
izvjesno je da se u svijetu ide u tom smjeru.