'U Varaždinskoj županiji, s obzirom na stariju dob stanovništva, ima dosta moždanih udara i kod žena i kod muškaraca, s time da žene žive duže pa je kod njih i učestalija pojava moždanog udara u starijoj dobi.'
U organizaciji Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog
neurološkog društva pokrenuta je zdravstveno-edukativna
akcija ‘Dan crvenih haljina’ čiji je cilj podići
svijest o specifičnostima moždanog udara kod žena te upozoriti na
posljedice zanemarivanja simptoma i potrebu promjena načina
života.
Obilježavanje ‘Dana crvenih haljina’ provodit će se svake godine
i to prvog petka u veljači, a ova zdravstveno-edukativna akcija
održana je i u Općoj bolnici Varaždin, gdje je važne činjenice u
prevenciji i liječenju moždanog udara, koji u velikoj mjeri
pogađa žene, iznijela voditeljica Odjela za neurologiju Opće
bolnice Varaždin, mr.sc. Ruža Kostanjevec,
dr.med. spec.neurolog.
Što je Dan crvenih haljina i što se želi poručiti
akcijom?
Dan crvenih haljina je zdravstveno-edukativna akcija kojom se
želi upozoriti na specifičnost moždanog udara kod žena i rizične
čimbenike moždanog udara kod žena i na pogubnost zanemarivanja
simptoma moždanog udara i na promjenu načina života. Crvena boja
se dobro vidi, to je boja krvi i srca i boja koju žene vole i ona
nam je alarm da upozorimo na veliki problem moždanog udara koji
je u porastu Hrvatskoj i u svijetu.
Koliko je moždani udar prisutan kao uzrok smrtnosti,
posebice kod žena?
Moždani udar je na 3. mjestu je po uzroku smrtnosti kod žena te
na 5. kod muškaraca, dok je na 1. mjestu po uzroku invalidnosti.
Danas u svijetu od moždanog udara oboli oko 15 milijuna ljudi
godišnje, a u Hrvatskoj oko 15 tisuća ljudi. Od toga u svijetu
oko 6 milijuna ljudi umire, a oko 50 tisuća su trajni invalidi.
Kakva je situacija u Varaždinskoj županiji?
U Varaždinskoj županiji, s obzirom na stariju dob stanovništva,
ima dosta moždanih udara i kod žena i kod muškaraca, s time da
žene žive duže pa je kod njih i učestalija pojava moždanog udara
u starijoj dobi. Također zbog specifičnih dodatnih čimbenika
rizika češći je i u mlađih žena.
Kako prepoznati moždani udar?
Moždani udar nastaje zbog disfunkcije mozga uslijed bolesti
moždane cirkulacije prilikom čega dolazi do ispadanja određenih
funkcija mozga, a najčešći simptomi su utrnuće i slabljenje ruke
i noge, smetnje vida, smetnje govora, obješenost lica, nagla
glavobolja koja ne prestaje, vrtoglavica. To su alarmi i simptomi
moždanog udara na koje treba odmah reagirati. Simptomi kod
moždanog udara traju dulje od 24 sata, no i kratki simptomi poput
utrnuća ruke ili noge su alarmantni jer okoe 50% u roku sljedeća
dva dana možeprijeći u moždani udar. Stoga se treba odmah javiti
liječniku jer vrijeme je mozak.
Kako možemo prevenirati moždani udar? Što žene mogu
učiniti?
Žene su specifična populacija koja, uz osnovne rizične čimbenike
kao što je visoki tlak, šećerna bolest, pušenje, pretilost,
povišene masnoće, nedovoljna fizička aktivnost, ima dodatne
rizične čimbenike kao što je trudnoća s pojavom dijabetesa,
visokim tlakom, zatim kontracepcija, hiperstimulacija kod umjetne
oplodnje i hormonalna terapija u menopauzi. Na sve to možemo
utjecati promjenom stila života. Primjerice, fizička aktivnost od
125 minuta tjedno, promjena prehrane te kontrola navedinih
rizičnih čimbenika, znatno smanjuje moždani udar .
Kakav je postupak rehabilitacije oboljelih i kako se
moraju nositi sa životom nakon obolijevanja?
To je teška bolest i teško se pomiriti s invaliditetom. Nekada
ljudi padnu u depresiju stoga je nakon obolijevanja, uz
rehabilitaciju, vrlo važan optimizam i podrška obitelji i
društva.
I na kraju, ne zanemarivati znakove koje nam tijelo
šalje.
To sigurno. Možemo se povoditi prvim riječima. U-utrnulost ruke i
noge, D-disfunkcija govora, A-asimetrija lica, R-reagirajte brzo.