Iako je duhovita, živahna atmosfera ugodna i dobra, ona ne smije zabraniti raspravu o traumama i krizama s bliskim prijateljima...
Svatko smatra da trebate biti sretni: knjige za samopomoć daju
savjete kako prestati brinuti, potaknuti sreću i otjerati
negativne misli. Šefovi žele da budete nasmijani, ali i
da pokažete entuzijazam.
Zapravo ispada da jedini način da odgovorite na pitanje
‘kako ste?’ je s radosnim ‘odlično’. Ali
prema Svedenu Brinkmannu, profesoru
psihologije na danskom Sveučilišu Aalborg kultura
pozitivnog razmišljanja ima tamnu stranu.
‘Sreća nije odgovarajući odgovor na mnoge situacije u
životu’, kaže Brinkmann, autor bestselera ‘Stand Firm:
Resisting the Self-Improvement Craze’. Čak i pogoršava
stvari jer zbog lažiranja sreće možemo biti emotivno
zakržljali.
‘Vjerujem da bi naše misli i osjećaji trebali biti ogledalo u
svijet. Kada se dogodi nešto loše, treba nam biti dopušteno da
imamo negativne misli i osjećaje jer je to način na koji
razumijemo svijet’, dodaje.
‘Život je divan s vremena na vrijeme, ali također i tragičan.
Ljudi umiru u našim životima, izgubimo ih, ako nam je samo
dopušteno da imamo pozitivne misli, onda će nas ta stvarnost
pogoditi intenzivnije, a dogodit će se’, kaže dalje.
‘Nema ničeg loše u tome ako su osobe prirodno optimistične ili
uživaju u knjizi za samopomoć”, kaže Brinkman. Problem je kad
sreća postane nužna.
Na primjer, na radnim mjestima često se fokusira na
pozitivan rast, a zanemaruju
se stvarne poteškoće, gotovo ‘totalitarno’ moramo
pokazivati sreću.
Obavezna sreća nije samo nešto što se događa na poslu. Iako je
normalno da rutinski odgovaramo na pitanja ‘dobro, hvala’,
postoji rizik da naša pozitivna lica sve više dominiraju u
društvenim sferama. Iako je duhovita, živahna atmosfera ugodna i
dobra, ona ne smije zabraniti raspravu o traumama i krizama s
bliskim prijateljima.
Negativne emocije su zdrave
Naravno u to sve se uklapaju knjige o samopomoći. ‘Knjige
samopomoći pomažu ljudima da pronađu sreću, ali mogu potaknuti
štetnu perspektivu na emocije’, kaže Brinkman za Qz.
Temeljna ideja da se svatko može osjećati sretnim
podrazumijeva da su nesretni ljudi krivi za svoju nesreću.
‘Na kraju, negativne emocije igraju važnu i zdravu ulogu u tome
kako razumijemo i reagiramo na svijet. Krivnja i sram bitni
su za moral. Ljutnja je legitiman odgovor na nepravdu. Tuga nam
pomaže u procesu tragedije. I sreća je također odlična. Samo ne
stalno’, dodaje na kraju.