Kao što loša hrana ima dugoročan štetan utjecaj na naše fizičko zdravlje, tako i misli mogu loše djelovati na psihu...
Negativne mentalne navike dovest će do nagomilavanja
kilograma koje ne možemo vidjeti na vagi, ali ih osjećamo u svome
biću – ‘kradu’ nam radost, motivaciju i čine nas
depresivnima. Ovo su neke od najštetnijih mentalnih navika,
piše Psychology Today.
Nerealna očekivanja
Očekivanja su vjerovanja o ‘trebanjima – o tome kakav svijet
treba biti, kako se trebamo osjećati, što trebamo postići i kako
nas drugi ljudi trebaju tretirati’. Kada naša očekivanja nisu
ispunjena dolazi do frustracija.
Nerealna očekivanja su ona koja nam drugi nameću, krenuvši od
onih najsitnijih dnevnih. Npr. ustajanje ranom zorom kako bismo
vježbali jer to čine uspješni ljudi. Ispunjavanje bezbroj dnevnih
zadataka, zimovanja, ljetovanja, neprestani osjećaj sreće, veliki
stan, automobil koji ne možemo plaćati… Sve ovo može
nas dovesti u stanje anksioznosti i depresije, stoga je vrlo
bitno razlikovati nerealna od realnih očekivanja, stajati čvrsto
na zemlji i iz te pozicije određivati svoje želje i ciljeve.
Uspoređivanja
Uspoređivanje s drugima ima svojih prednosti jer nas potiče da se
razvijamo, korigira naše ponašanje i usmjerava nas na pravi put.
No, bitno je s kim se uspoređujemo.
Primjerice, ako se uspoređujemo s vršnjakom koji
je kupio stan, a mi još uvijek živimo kao podstanar,
mogli bsmo se osjećati jadno pa čak i depresivno.
Možda nismo uzeli u obzir da ta osoba dolazi iz bogatije obitelji
od naše i ustvari se ne bismo trebali uspoređivati s njom
jer nemamo jednake početne pozicije. Kada se s nekim uspoređujemo
treba uzeti u obzir što više čimbenika i stvari sagledati
što objektivnije.
Pretrpavanja zadacima
Često znamo na sebe preuzeti više, no što možemo odraditi, bilo
privatno ili poslovno, što će na koncu dovesti do stresa i
mentalnog zamora, a i smanjiti šansu da preuzete obaveze
odradimo kvalitetno.
Zbog čega se pretrpavamo zadacima? Prije svega zato što je u
nas usađeno vjerovanje da je zdrvao biti prezaposlen. Zaposlene
ljude smatramo uspješnijima, stručnijima i važnijima. Biti
prezaposlen je društveno puno prihvatljivije, nego raditi malo. I
tako, dok se trudimo zadiviti sebe i druge pretrpanim rasporedom,
naše psihičko zdravlje plaća cijenu.
Drugi razlog zbog čega se pretrpavamo obavezama je strah da ne
propustimo nešto.Život je pun prilika i ako ih odbijamo riskiramo
da propustimo velike stvari. No, dok trčimo za tim da nam nešto
ne promakne, gomilamo u sebi stres koji postaje kroničan i vrlo
vjerojatno nam skraćuje život, što znači da sami sebi kratimo
vrijeme i oduzimamo prilike.
Kako bismo spriječili gomilanje ‘psihičkih kilograma’ bitno je
prepoznati koje nam to misli i uvjerenja štete. Prvi korak je
postaviti si ova tri pitanja:
Je li ovo očekivanje realno?
Je li ova usporedba poštena?
Je li ova obaveza nužna?
Kada ih definiramo, lakše ćemo razlučiti koje nam misli štete i
što treba izbjegavati te ćemo energiju moći usmjeriti u
pozitivno.