Jeste li i vi jedni od onih koji su se ovoj aktivnosti okrenuli tijekom pandemije?
Joga se sastoji od niza poza, meditacija, kontrole disanja,
napjeva i drugih tehnika za pomoć pojedincima u izgrađivanju
samoostvarenja, olakšavanja bilo kakve patnje i omogućavanju
stanja oslobođenja. Baš zato doživjela je veliku popularnost
tijekom pandemije koronavirusa. Također, zbog toga je tradicija
joge upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u
Aziji i Oceaniji 2016. godine, a zašto je sve dobra pročitajte u
nastavku.
Gipkost
Gipkije tijelo jedna je od prvih i očiglednih dobrobiti joge. U
početku vjerojatno nećete moći puno toga napraviti, ali budete li
uporni i redoviti na treninzima vrlo brzo počet ćete primjećivati
koliko toga možete izvesti, nestat će zatezanje i bolovi, piše
fitness.com.hr.
Snaga
Snažni mišići čuvaju nas od artritisa i bolova u leđima, a
stariji ljudi s većom mišićnom masom riskiraju manje padova. Osim
toga, vježbanje joge pomaže kod pravilnog držanja tijela. Loše
držanje se može odraziti na mišiće i zglobove leđa, vrata i
ramena. Ako ste stalno pogrbljeni, tijelo će poravnati inače
prirodna zakrivljenja vrata i donjih leđa, što pak može
uzrokovati bolove i degenerativni artritis kralježnice.
Bolja cirkulacija
Vježbe opuštanja potaknut će cirkulaciju, posebno u šakama i
stopalima, pa stanice dobivaju više kisika. Venska krv uslijed
torzija napušta unutrašnje organe, a kad izađemo iz položaja u
organe navire krv puna kisika. Inverzije, poput stoja na glavi,
rukama i ramenima odlijevaju krv iz nogu i zdjelice prema srcu, i
dalje prema plućima gdje uzimaju svjež kisik.
Pojačan imunitet
Svaki put kad radimo vježbe joge, poboljšavamo drenažu limfe,
limfni sustav se tada bolje bori protiv infekcija, uništava
kancerozne stanice i ispire otrovni stanični otpad.
Niži tlak
Imate li povišen krvni pritisak, joga bi ga mogla spustiti. Dva
istraživanja uspoređivala su kako na hipertenzične ljude utječe
položaj dubokog opuštanja i obično ležanje na kauču. Nakon tri
mjeseca, jogijski položaj spustio je sistolički krvni tlak
(gornji broj) za 26, a dijastolički (donji broj) za 15. Što je
tlak bio viši, zabilježen je veći pad.
Manje stresa
Nadbubrežne žlijezde izlučuju kortizol u ekstremno stresnim
situacijama, što privremeno jača imuni sustav. Ostane li kortizol
povišen i poslije krizne situacije, može oslabiti imuni sustav.
Kratak porast kortizola pomaže dugoročnom pamćenju, ali kronično
visoke razine oslabljuju pamćenje i mogu dovesti do trajnih
promjena u mozgu. Kako spriječiti stres ili ga barem smanjiti?
Jogom! Duboko disanje i položaji koji se rade tijekom sata joge
opuštaju um i tijelo, a samim time i smanjuju stres i nervozu.