Danas se obilježava Svjetski dan zdravlja, a Hrvati se baš i ne mogu pohvaliti zdravim životom.
Hipertenzija, kronične plućne bolesti i dijabetes najčešća
su oboljenja populacije starije dobi u Hrvatskoj, pokazuju podaci
o pobolu stanovništva koje Hrvatski zavod za javno zdravstvo
(HZJZ) prvi put predstavlja u četvrtak na Svjetski dan
zdravlja.
Riječ je o podacima za Hrvatsku prikupljenima u sklopu
Eurostatova projekta “Morbidity Statistics”, sa ciljem
utvrđivanja pojavnosti određenih stanja i bolesti koje je
odredila Europska komisija.
Prikupljeni podaci pokazuju da gotovo trećina hrvatskog
stanovništva boluje od hipertenzije, a taj se udio znatno
povećava kod starije populacije – kod osam od deset osoba
starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti iz te
skupine.
Kronične plućne bolesti također pogađaju stariju populaciju,
podaci pokazuju da jedna od deset osoba starijih od 65 godina
boluje od takvih bolesti.
Istraživanje je još jednom dokazalo veliku prisutnost šećerne
bolesti među populacijom: gotovo 10 posto stanovništva Hrvatske
boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijoj od 65 godina
čak četvrtina njih.
Visoku prevalenciju imaju i poremećaji raspoloženja (afektivni
poremećaji) koji su dijagnosticirani kod 6,6 posto stanovnika.
Dvostruko su češći kod žena u odnosu na mušku populaciju (8,7
posto prema 4,4 posto), a najviše su dijagnosticirani kod žena
nakon 50. godine života.
Slična je situacija i s anksioznim poremećajima. Dvostruko su
češći kod žena u odnosu na muškarce (16,7 posto prema 8,3 posto),
a posebno pogađaju žensku populaciju nakon 50. godine života.
Relativno visoku prevalenciju imaju i artroze – 10,8 posto
stanovništva, ishemijske bolesti srca – 5,8 posto te
cerebrovaskularne bolesti – 2,9 posto.
Prevalencija demencije (uključujući Alzheimerovu bolest) u dobnoj
skupini iznad 60 godina iznosi 2,9 posto, s time da je nakon 70.
godine dvostruko češća kod žena.
Referentno razdoblje bilo je od 2015. do 2017. godine, podaci su
prikupljani od 1. ožujka 2019. do 1. rujna 2020, a uz Hrvatsku u
projektu su sudjelovale Belgija, Njemačka, Finska, Francuska,
Mađarska, Litva, Malta, Nizozemska i Poljska.
Publikacija je početak sustavnog dobivanja podataka o učestalosti
vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj temeljem
prevalencije (ukupan broj slučajeva bolesti) i incidencije
(broj novih slučajeva), a ne samo korištenja zdravstvene zaštite,
što predstavlja veliki kvalitativni iskorak u nacionalnoj
zdravstvenoj statistici, poručuje HZJZ.