Čau čau (chow chow) je vrsta koja je u najvećem riziku od toplinskih udara, a ima čak 17 puta veći rizik nego npr. labrador.
Psi nemaju dobro razvijene mehanizme termoregulacije kao ljudi pa
je kod njih toplinski udar puno češći, a posljedice mogu
biti i fatalne. On je moguć kod svih pasa, no najugroženije
su svakako životinje duge dlake i tzv. brahiocefalične pasmine
(sa plosnatim nosom i kratkom njuškom).
U rizičnu skupinu spadaju i pretili psi, te stari psi s
kroničnim bolestima srca i pluća.
Kako prepoznati toplinski udar kod psa?
Životinja tada imaju povišenu tjelesnu temperaturu (često iznad
40°C), ubrzano dahće, otežano se kreće ili samo leži,
dezorijentirana je, pojačano slini, itd.
Što napraviti?
Toplinski se udar može spriječiti tako da za velikih vrućina
nikad psa ne ostavljamo u automobilima, čak ni u hladu
s otvorenim prozorom.
Aktivnost treba ograničiti na hladnije doba dana, osobito ako
imamo životinje koje spadaju u rizične skupine. Uvijek uz sebe
moramo imati dovoljno vode.
Ukoliko vodimo pse na plažu kupanje će pomoći pri hlađenju,
no svakako izaberite plažu na kojoj će biti dovoljno hlada.
Ako je došlo do toplinskog udara životinju odmah treba prebaciti
u hladnu prostoriju, dati joj vode, namočiti šape i žurno
potražiti veterinarsku pomoć.
Psima se tada NE smije davati skroz ledena voda niti ih se smije
polijevati jako hladnom vodom jer to može imati sasvim suprotan
učinak.
Prema istraživanju, na pse sa plosnatim licem; poput
npr. buldoga ili čivave; ljeti treba posebno paziti jer
imaju čak 17 puta veće šanse da dožive toplinski udar,
piše Metro.
Buldog, francuski buldog i mops imaju kratke njuškice s kojima im
je teže kratko udisati i tako se hladiti pa je kod
njih rizik od toplinskog udara veći, a zbog građe
lubanje često imaju i brachycephalic sindrom
što znači da se lako pregrijavaju jer nemaju dobar
sustav za rashlađivanje. Zbog toga psi koji imaju malu
lubanju i kratku njušku ne bi smjeli dugo boraviti na suncu
i vrućinama, savjetuju britanski znanstvenici, a najviše
trebaju paziti vlasnici vrste Čau čau (chow chow) koja ima
17 puta već rizik od toplinskog udara nego npr. labrador.
– Psi su zadihani kada se pokušavaju rashladiti, a to je bez
pravilnog nosa neučinkovito; pa si jakim dahtanjem čak
i podižu temperaturu tijela – objašnjava autorica
istraživanja i veterinarka Emily Hall. Ovo istraživanje također
je pokazalo da vlasnici ovih pasa često ne znaju da im je
ljubimac u opasnosti pa ih ne vode dovoljno često na
veterinarski pregled. Uz spomenute, veće šanse za
toplinski udar imaju i psi prekomjerne tjelesne težine
odnosno pretili psi, za koje veterinari kao način očuvanja
zdravlja savjetuju razne dijete i prilagođene prehrane. Kako je i
ovo istraživanje pokazalo, iznimno je važno znati sve
karakteristike pasmine koju odlučite uzeti za ljubimca, kako
bi mu mogli pružili najbolju moguću njegu, ali i spriječiti
razvoj nekih bolesti i stanja kojima su podložni.